Američka naftna kompanija ExxonMobil tužila je Europsku uniju zbog uredbe kojom se uvodi izvanredni porez na kompanije iz tog sektora, popularno nazvan porez na ekstra profit, a službeno "doprinos solidarnosti". Na sličan potez, tužbu protiv vlade u Madridu, priprema se i španjolski naftaš Cepsa.
Tužbu su u srijedu podnijele podružnice ExxonMobilea u Njemačkoj i Nizozemskoj i to Općem sudu EU-a u Luxemburgu, a u njima se tvrdi da je Bruxelles prekoračio svoje ovlasti namećući takav porez uredbom iz rujna ove godine o izvanrednim mjerama zbog visokih cijena energije, objavio je Financial Times. Podsjeća pritom da je Europska komisija procijenila da će se na taj način prikupiti oko 25 milijardi eura koje bi se u članicama koristile za smanjivanje računa kućanstvima za energiju.
Opći sud EU-a, što je nekadašnji prvostupanjski sud, tek mora odlučiti hoće li prihvatiti razmatrati tu tužbu američkog naftaša, a donese li presudu, protiv nje će biti moguća žalba drugom sudskom tijelu u Luksemburgu, Sudu EU-a (engleski naziv mu je EU Court of Justice), a FT piše kako će se proces dobrano protegnuti u iduću godinu.
Prema informacijama na stranicama Vrhovnog suda Hrvatske, Opći sud EU-a je, među ostalim, nadležan za odlučivanje u postupcima u povodu tužbi za poništenje akta institucije, tijela, ureda ili agencije Europske unije koje podnose fizičke ili pravne osobe na koje se osporavani akt izravno odnosi.
Glasnogovornik američke kompanije je izjavio kako znaju da su troškovi za energiju teško opteretili kućanstva i biznise, ali izvanredni porez vide kontraproduktivnim te dodaju da će on potkopati povjerenje investitora, obeshrabriti investicije i povećati oslanjanje na uvoznu energiju. Kaže da je Exxon uložio tri milijarde dolara za svoje europske rafinerijske projekte u zadnjih deset godina, čime je povećao svoju proizvodnju u vrijeme kad Europa nastoji smanjiti uvoz energije iz Rusije. Također, dodao je da Exxon sada razmatra mogućnost budućih investicija vrijednih više milijardi eura, a hoće li se to dogoditi u prvom redu ovisi o tome koliko će Europa biti privlačna i globalno konkurentna.
Spomenutu uredbu je predložila Europska komisija, a usvojilo Vijeće EU-a u kojem su ministri 27 država članica. Komisija je objavila kako je primila na znanje Exxonov pravni korak, te da je sada na Općem sudu EU-a da odluči o tom slučaju. Također, Komisija i dalje tvrdi da su poduzete mjere u potpunosti u skladu s europskim zakonima te da će doprinos solidarnosti osigurati da u ovim teškim uvjetima cijeli energetski sektor plati plati ono što je pošteno. Taj se porez uvodi od početka iduće godine kao 33 posto na oporezivu dobit koja je 20 ili više posto iznad četverogodišnjeg prosjeka dobiti.
Podsjetimo, Vlada u Hrvatskoj se odlučila pak na drukčiji model, dodatno oporezivanje velikih kompanija iz svih sektora (uz niz iznimki) jer, kako su rekli, po odredbama EU uredbe nijedna tvrtka iz energetskog sektora u Hrvatskoj taj porez ne bi platila. I u Hrvatskoj su neke kompanije najavile mogućnost tužbi protiv države.
ExxonMobile je jedan od vodećih opskrbljivača naftom u Europi, a kroz dodatni porez na dobit bi trebao platiti oko dvije milijarde dolara do kraja 2023. godine. Prema FT-u, kompanija je imala rekordnu globalnu dobit od skoro 20 milijardi dolara u trećem tromjesečju ove godine.