Napokon je netko važan u svijetu centralnog bankarstva progovorio o problemu službenih statistika temeljem kojih se donose odluke o centralnobankarskim operacijama. Naime, podatak o kretanju indeksa potrošačkih cijena smatra se u svijetu centralnih bankara vrlo važnim jer ukazuje na to kreće li se inflacija u skladu s očekivanjima.
No, uobičajeni indeks potrošačkih cijena, koji gledaju u središnjim bankama, ne uključuje kretanje cijena stanova i kuća, dionica ili kriptovaluta. U svojem zadnjem istupu, njemačka predstavnica u Vijeću Europske središnje banke (ESB), Isabel Schnabel, rekla je kako se više ne smije ignorirati rast cijena kuća u eurozoni pri donošenju odluka o monetarnoj politici.
"Ako bi uključili rast cijena kuća, imali bi značajni utjecaj na izmjerenu inflaciju", naglasila je njemačka ekonomistica te poručila kako se visoki rast cijena kuća u EU napokon mora uzeti u obzir.
Cijene kuća u eurozoni rasle visokih 8,8 posto
S obzirom na to što gledamo na nekretninskim tržištima zadnjih godina, pomalo se čini čudnim kako velike središnje banke - američka, britanska, europska - jednostavno ne uključuju cijenu posjedovanja doma u inflacijske podatke, iako je jasno kako rast cijena kuća ima presudni utjecaj na financije kućanstava.
Treba znati kako su cijene kuća u eurozoni rasle na godišnjoj razini vrlo visokih 8,8 posto, što je nadmašilo rast indeksa potrošačkih cijena u siječnju od 5,1 posto, koji je šokirao donosioce odluka u većini fiskalno i monetarno opreznijih članica EU. Pri tome je u eurozoni nezaposlenost pala na najnižu razinu u povijesti od 7 posto, što ukazuje na pregrijavanje ekonomije uslijed kombinacije fiskalnih i monetarnih poticaja.
Uz zanemarivanje podatka o rastu cijena kuća, tvrdi Schnabel, povećava se rizik prekasne reakcije centralne banke na inflaciju. Dobro upućeni procjenjuju kako će Europska središnja banka svakako pred sastanak Vijeća povisiti projekciju inflacije za sljedeće dvije godine, što bi moglo opravdati zaustavljanje programa otkupa vrijednosnica, a možda čak i dizanje kamate.
Međutim, zanimljivo je da i pored rekordnog rasta inflacije ESB i dalje nastavlja s poticajima kao da se ništa nije dogodilo. Jedan od razloga je zanemarivanje trendova na nekretninskom i dioničkom tržištu.
Automatizam glasanja za monetarne poticaje
Iako je Schnabel vrlo utjecajna u ESB-u, nejasno je da li njezini stavovi mogu promijeniti mišljenje pretežitog broja predstavnika članica eurozone u Vijeću ESB-a, koji cijelo desetljeće kao automatizmom glasaju za monetarne poticaje. Pobornike poticaja Schnabel sada upozorava kako bi trošak zaustavljanja inflacije mogao biti viši i bolniji od posljedica zaustavljanja monetarnih poticaja.
Njemačka profesorica, sasvim logično, posebno je zabrinuta zbog toga što su na godišnjoj razini cijene pri industrijskim proizvođačima eurozone porasle 26 posto.
Brif:
1 Američki obavještajci optužili su poznati financijski blog Zero Hedge da radi po naputcima Kremlja. Optužbe su anonimne, a argumenti nejasni jer su i pojedini ugledni američki blogeri zauzeli slične pozicije kao desno-liberalni Zero Hedge.
2 Bivši CEO Googlea, Eric Schmidt, pokrenuo je filantropski fond sa 125 milijuna dolara kako bi uz pomoć umjetne inteligencije, između ostalog, riješio opasne geopolitičke konflikte.
3 Airbnb se veseli inflaciji jer procjenjuju kako će mnoge familije biti prisiljene na iznajmljivanje svojih kuća i stanova kako bi skrpale kraj s krajem.
Prijedlog dnevnog štiva:
Glavni ekonomist Pfizera objašnjava zašto je umjetna inteligencija superiorniji alat ekonomskih predviđanja (odvojiti barem sat vremena za čitanje s razumijevanjem)
Znanstvenici iznenađeni što su sve čuli kad su počeli 'prisluškivati' život ispod zemlje