Što se, zaboga, događa s Bitcoinom?

Najpoznatija svjetska kriptovaluta izgubila je oko polovice vrijednosti u odnosu na vrhunac iz listopada te je u četvrtak prvi put nakon 16 mjeseci pala ispod 63.000 dolara, piše CNN.

Sam pad i nije ništa neobično. Kripto je poznat po velikoj volatilnosti i već je prošao kroz brojne, i znatno veće, slomove.

Ono što je neobično jest tajming: četveromjesečni pad događa se u trenutku kada je, barem u teoriji, bitcoin imao sve razloge za rast.

Zagovornici kripta godinama tvrde da je bitcoin „digitalno zlato” – sigurna luka u koju se kapital slijeva u nesigurnim vremenima. Po toj logici, sada bi bio idealan trenutak za njegov uzlet.

Geopolitičke napetosti ove su godine eskalirale: predsjednik Donald Trump prijeti napadom na Iran nakon uklanjanja čelnika Venezuele, sukobljava se s europskim saveznicima i Kanadom oko Grenlanda te najavljuje više carine za Južnu Koreju.

Istodobno, veliki pomaci u umjetnoj inteligenciji unose nervozu na burze. Anthropicov Claude sada obavlja poslove za odvjetničke urede, što je uzdrmalo dionice softverskih kompanija.

Indikatori straha bljeskaju crveno. CNN-ov indeks straha i pohlepe čvrsto je u zoni „straha”, dok je VIX nedavno dosegnuo najvišu razinu od studenoga.

Taj strah potaknuo je rekordni rast cijena zlata, koje je premašilo 5.500 dolara po unci. Zlato je klasično utočište: rijetko, opipljivo i dugoročno čuva vrijednost.

Bitcoin, međutim, ne prati taj trend. Od početka godine pao je oko 20%. Michael Burry čak tvrdi da dio volatilnosti zlata i srebra proizlazi iz toga što bitcoin investitori prodaju plemenite metale kako bi pokrili gubitke u kriptu.

Pad bitcoina izbrisao je i tzv. „Trumpov efekt”. Nakon Trumpove pobjede u studenome 2024., kripto tržište je snažno poraslo jer je obećao deregulaciju sektora koji je ranije kritizirao.

Što stoji iza nove kripto-zime? Prije svega, sve veće sumnje da je bitcoin doista „digitalno zlato”.

Bitcoin je zahvaćen općim „risk-off” raspoloženjem: investitori u strahu prodaju rizičnu imovinu. Sve veći jaz između zlata (plus 24% od listopada) i bitcoina (minus 50%) dodatno je učvrstio taj stav.

Ni izjave ministra financija Scotta Bessenta nisu pomogle – pred Kongresom je rekao da Ministarstvo financija nema ovlasti stabilizirati kripto tržišta.

Ni bitcoin ETF-ovi nisu ispunili velika očekivanja, a institucionalna ulaganja i obujam trgovanja opadaju, što pojačava panične reakcije malih ulagača.

Ipak, postoji tračak nade. Ovo nije prvi kripto-slom.

Godine 2014. tržište se urušilo nakon hakiranja Mt. Goxa, 2018. je bitcoin pao 74% zbog pucanja ICO balona, a 2021. i 2022. uslijedili su novi padovi zbog regulacija i FTX skandala.

Svaki put bitcoin se oporavio – unutar otprilike godinu i pol.