Bitcoin je u Hrvatskoj popularan kao dionice. Građani ove godine kriptovalutama trguju podjednako kao dionicama na Zagrebačkoj burzi. Prometi su im gotovo poravnati.
Nije to izjava nekog zaljubljenika u tu vrstu imovine, vlasnika mjenjačnice kriptovaluta ili investicijskog savjetnika sklonijeg riziku, nego zaključak predsjednika Hanfe Ante Žigmana. Šef regulatora hrvatskog tržišta kapitala izjavio je to na konferenciji "Fintech - inovacije, rizici i odgovornost", koju su u Opatiji organizirali Hanfa i Ekonomski fakultet u Rijeci.
Žigman je naveo da je u prvih pet mjeseci promet na domaćoj burzi dosegnuo 931 milijun kuna, a u hrvatskim mjenjačnicama kriptovaluta 862 milijuna kuna. Usto, promet u tim mjenjačnicama u samo je pet mjeseci ove godine bio veći nego u posljednja 24 mjeseca.
- Stvara se novi svijet u kojem ljudi mogu kavu platiti bitcoinom, gdje vidimo zaokret prema novoj, digitalnoj imovini, i on je počeo. Promet na ZSE-ju i u mjenjačnicama kriptovaluta je takoreći isti, a naša je procjena da će te mjenjačnice ove godine imati promet od 2,27 milijardi kuna - kaže Žigman.
Zaštititi ulagače
Usporedbe radi, prema Hanfi, ukupan promet dionicama na Zagrebačkoj burzi u 2019. iznosio je 2,7 milijardi kuna, a lani 2,85 milijardi kuna. Takvim bi tempom mjenjačnice kriptovaluta iduće godine prometom mogle nadmašiti domaću burzu, a to bi za Hanfu, kojoj je cilj zaštititi ulagače u razne klase imovine, pri čemu treba znati da su i dionice i kriptovalute oblici imovine, mogao postati veliki izazov. Žigman zato ističe da imovina u obliku kriptovaluta trenutačno nije regulirana, a da igrači u tom segmentu pokazuju znakove širenja svojeg poslovanja izvan Hrvatske.
- Za sada su mjenjačnice kriptovaluta u Hrvatskoj lokalna perspektiva, ali samo zasad - kaže Žigman.
Pojašnjava da je Hanfa kao regulator fokusirana ponajprije na zaštitu potrošača. Trenutačno ono što se, primjerice, kod inicijalnih javnih ponuda strogo kontrolira, poput podrške poznatih ljudi iz politike, glazbe, filma te raznih influencera s Instagrama, Facebooka i drugih mreža, u svijetu kriptoimovine, primjerice kod ICO-a, ali i kretanja cijene kriptovaluta, regulatoru ne daju puno prostora za akciju.
- Mnogo je elemenata koji interesiraju regulatora, posebno kroz aktivnosti celebrityja koji rade navlakuše. Mi upozoravamo na to, jer nam je zaštita potrošača najvažniji aspekt rada - kaže Žigman.
Dodaje da ekosustav kriptovaluta postaje sve složeniji. U njemu su, u trgovanju kriptovalutama, mjenjačnice, digitalni novčanici, bankomati i burze, u investicijama kriptodionice, fondovi i ICO-i, a tu su i drugi investicijski proizvodi povezani s kriptovalutama poput opcija, futuresa, CFD-a i CIS-ova. U Hrvatskoj je, primjerice, lani osnovan prvi investicijski fond u bitcoinima. Broj mjenjačnica kriptovaluta, otkako je Hanfa lani uvela njihov registar, povećao se s četiri na 16. Usto, nastavili su se i ICO-i, pri čemu je baš prošli mjesec zaključena najveća hrvatska inicijalna ponuda kriptovaluta (ICO-a) do sada, ona Revuta, teška 10 milijuna dolara.
Novi rizici
- Danas smo još u svijetu stabilnih novčanih tokova, ali ovakva disrupcija, odnosno ovakav rast digitalne imovine mogao bi dovesti do problema i zato smo fokusirani na praćenje rizika. Svjesni smo i da mnogi ne žele da se za rizicke zna jer im to može ugroziti poziciju koju su si izgradili - kaže Žigman.
Pojašnjava da je zato Hanfa od 1. siječnja prošle godine počela popisivati mjenjačnice kriptovaluta i nadzirati ih u segmentu sprečavanja pranja novca. Žigman dodaje da je to još daleko od regulacije koje imaju druge financijske institucije jer mjenjačnicama kriptovaluta ne licenciraju upravu i tehnologiju niti nadziru njihov rad.
- Od toga se krenulo. Očekujem da će iduće godine doći prvi val EU regulacije kripta, jer Unija stvara regulatorni okvir i on uključuje regulative MiCAR, DORA, etičke smjernice za umjetnu inteligenciju i DLT pilot režim - zaključuje Žigman.