Svjetske burze prošloga tjedna porasle, dolar je ojačao

Crobex indeksi Zagrebačke burze prošloga su tjedna zabilježili prvi pad nakon osam tjedana rasta, pa su skliznuli s rekordnih razina, a u fokusu ulagači bili su poslovni rezultati kompanija i banaka.

Crobex indeks pao je prošloga tjedna 0,82 posto, na 4.066 bodova, a Crobex10 za 1,51 posto, na 2.600 bodova. Oba indeksa tako su prekinula 8-tjedni pozitivni niz i spustili se s rekordnih razina.

Među sektorskim indeksima, najviše je pao Crobexturist, za 1,16 posto, dok je najviše porastao Crobextransport, za 3,6 posto.

Redovni promet dionicama iznosio je 11,4 milijuna eura, oko 2,1 milijun manje nego u tjednu ranije.

Uz to, ostvaren je blok promet od 6,8 milijuna eura u transakcijama sa četiri dionice - Končara (4,58 milijuna eura), Podravke (1,5 milijuna eura), Spana (421 tisuću eura) i povlaštenom dionicom Adrisa (317 tisuća eura).

Već uobičajeno zadnjih mjeseci, u redovnom trgovanju najveći promet ponovno je ostvaren dionicom Končara, 3,63 milijuna eura, a cijena joj je pala 4,65 posto, na 820 eura.

S prometom od 1,18 milijuna eura slijedila je dionica Zagrebačke banke, pri čemu je pojeftinila 2,05 posto, na 23,9 eura.

Zagrebačka banka objavila je u utorak da predlaže isplatu dividende od 1,27 eura po dionici iz lanjske neto dobiti, što je za 13 centi manje nego godinu ranije.

Po likvidnosti je slijedila dionica Dalekovoda, kojom je ostvareno više od 900 tisuća eura prometa, a cijena joj je skočila 4,42 posto, na 11,8 eura.

Znatan promet imala je i dionica AD Plastika, 755 tisuća eura, pri čemu je poskupila 2,7 posto, na 26,7 eura.

Najveće gubitnice među likvidnijima bile su dionice Kraša, s padom cijene za 11,86 posto, na 104 eura, Jadroagenta, za 10,3 posto, na 192 eura, te Končara, za već spomenutih 4,65 posto.

Najveće dobitnice među likvidnijima bile su dionice Luke Rijeka, koje su poskupile 5,83 posto, na 12,7 eura, te Ericssona Nikole Tesle, za 5,05 posto, na 197,5 eura.

Ericsson Nikola Tesla objavio je da u u 2025. godini ostvario neto dobit od 17,7 milijuna eura, što je rast od 13,8 posto u odnosu na prethodnu godinu. Istodobno, konsolidirani prihodi iznosili su 244,9 milijuna eura i manji su za 4,8 posto u odnosu na 2024., no pali su i konsolidirani rashodi, za 4,5 posto, na 223,4 milijuna eura.

Na ZSE se prošloga tjedna trgovalo s ukupno 56 dionica, pri čemu je cijena njih 18 porasla, 21 pala, a 17 stagnirala. (Hina)

Na svjetskim je tržištima dolar prošloga tjedna ojačao prema košarici valuta, ponajviše prema jenu jer se očekuje da će nova japanska vlada voditi vrlo popustljivu fiskalnu politiku kako bi potaknula rast gospodarstva.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je prošloga tjedna 0,9 posto, na 97,78 bodova.

Pritom je dolar prema europskoj valuti ojačao 0,7 posto, pa je tečaj eura skliznuo na 1,1785 dolara.

Američka je valuta ojačala i u odnosu na japansku, za 1,5 posto, pa je cijena dolara dosegnula 155,05 jena.

Oštar pad jena posljedica je najave japanske premijerke Sanae Takaichi, nakon pobjede na izvanrednim parlamentarnim izborima, da će povećati javnu potrošnju, a smanjiti poreza kako bi potaknula rast gospodarstva.

Prije lipnja nema smanjenja kamata Feda

Jačanju dolara pridonio je i zapisnik s posljednje sjednice Feda, koji je pokazao da su gotovo svi čelnici središnje banke glasali da se kamatne stope zadrže nepromijenjene.

Mišljenja čelnika Feda po pitanju što se očekuje ubuduće su podijeljena, no na tržištu se procjenjuje da postoji oko 50 posto izgleda da će Fed do sjednice u lipnju smanjiti kamate za 0,25 postotnih bodova.

Podršku dolaru pružili su i podaci koji su pokazali da se inflacija u SAD-u i dalje kreće znatno iznad ciljanih razina Feda.

S druge strane, tezu da bi Fed trebao smanjiti kamate podržao je podatak da je u posljednjem lanjskom tromjesečju najveće svjetsko gospodarstvo poraslo samo 1,4 posto godišnje, znatno ispod očekivanja analitičara od 3 posto.

Ipak, analitičari kažu da je to usporavanje rasta gospodarstva posljedica, među ostalim, prekida rada saveznih službi krajem prošle godine jer Kongres dugo nije uspio postići dogovor oko saveznog proračuna.

Carine ponovno zaljuljale tržišta

Dolar se, pak, pod pritiskom našao u petak, kada je američki Vrhovni sud proglasio nezakonitim tzv. ‘recipročne‘ carine koje je lani predsjednik Donald Trump uveo prema zakonu o nacionalnim izvanrednim situacijama.

To znači da se te carine, koje se kreću u rasponu od 10 do 50 posto, moraju ukinuti.

No, Trump je odmah u petak potpisao dokumente o uvođenju 10-postotnih carina na uvoz iz svih zemalja, što mu zakoni dopuštaju.

Već u subotu Trump je poručio da će nove carine na sav uvoz povećati s 10 na 15 posto i da će uskoro uvesti i dodatne namete.

Zbog toga se idućega tjedna može očekivati nesigurnost na financijskim tržištima.

Tim više, što se procjenjuje da je tužbe protiv Trumpovih ‘recipročnih‘ carina podiglo više tisuća kompanija iz svih dijelova svijeta, koje će tražiti povrat plaćenog novca. Procjenjuje se da je u pitanju više od 175 milijardi dolara, koje će SAD-a morati isplatiti iz saveznog proračuna.