Najefikasnija županija je Grad Zagreb, a najneefikasnija Ličko–senjska županija. Pokazalo je to istraživanje pulskog Fakulteta ekonomije i turizma (FET) koje je radilo analizu pojedinih županija uključujući gradove i općine te ustanove koje se financiraju iz proračuna. Zaključak je ovog opsežnog istraživanja da su županije najneefikasnije zbog prevelikog broja zaposlenih u županijama, općinama i gradovima.
Zanimljivo je da su među najefikasnijim županijama uz Grad Zagreb i Varaždinska, Krapinsko-zagorska te Međimurska županija, dok su na dnu uz Ličko-senjsku iznenađujuće Istarska, Zadarska, Šibensko-kninska, Dubrovačko-neretvanska, Primorsko-goranska te Virovitičko podravska županija.
Istraživanje koje su provodili docentica na ovom fakultetu Danijela Rabar te student Andrej Grbin, uzelo je u obzir pri izračunu efikasnosti nekoliko bitnih elemenata – broj zaposlenih u županijama, općinama i gradovima, BDP, porezne prihode te tekuće i kapitalne rashode. Istraživanje je rađeno za period od 2002. do 2015. godine. Provedene su čak dvije različite analize, ali obje su pokazala da je glavni razlog neefikasnosti rada županija broj zaposlenih.
Primjerice, samo u Istarskoj županiji taj je broj u tom periodu porastao za nevjerojatnih 50 posto. Prije 18 godina u Istarskoj županiji, te istarskim općinama i gradovima bilo je 695 zaposlenih, dok ih je 2005. bilo 1043 s time da taj broj i dalje rapidno raste. Samo je jedne godine na efikasnost rada županija utjecao BDP, a niti u jednom slučaju rashodi. Isto tako, niti jedna županija ne pokazuje kontinuirani pad ili kontinuirani rast relativne efikasnosti.
- Neravnomjeran gospodarski rast hrvatskih županija ukazuje na potrebu analize njihove usporedne efikasnosti. Budući da je poticanje razvoja slabije razvijenih regija, koje vodi k ujednačenijem regionalnom razvoju, tradicionalno jedan od ciljeva fiskalne politike, u istraživanju je sagledan utjecaj izravnih i neizravnih pokazatelja fiskalnih performansi županija na trend međužupanijskih nejednakosti kako bi se u cilju njihova smanjenja korigirale donesene mjere fiskalne politike - navode docentica i student u uvodu svom radu.
Ističu i da je najviši prosječni iznos efikasnosti na godišnjoj razini (0,993) ostvaren je u 2004. godini, a najniži (0,916) u 2015. Efikasnost se mjerila od 0 do 1 s time da 1 znači punu efikasnost.
- Najviše je efikasnih županija (14) u 2002. i 2004., a najmanje (6) u 2011. i 2013. godini. Kontinuirano efikasne županije su Krapinsko-zagorska, Varaždinska, Međimurska i Grad Zagreb, dok su jedine neprekidno neefikasne Ličko-senjska i Zadarska pri čemu je zanimljivo napomenuti da je Zadarska najmanje efikasna u samo jednoj godini a Ličko-senjska u čak devet od četrnaest promatranih godina. Razlika između najvišeg i najnižeg ostvarenog iznosa efikasnosti (0,227) najizraženija je kod Sisačko-moslavačke i Ličko-senjske županije koje su se obje najmanje efikasnima pokazale u posljednjoj analiziranoj godini. Niti jedna županija ne pokazuje kontinuirani pad ili kontinuirani rast relativne efikasnosti - zaključuju Rabar i Grbin.