Na višesatnim i odvojenim sastancima ministar financija Tomislav Ćorić saslušao je protuargumente predstavnika Hrvatske obrtničke komore i Udruge Glas poduzetnika u vezi s predloženim mjerama povećanja poreznog opterećenja za obrtnike i ‘paušalce‘. U kojoj će ih mjeri uvažiti, bit će poznato nakon analize Ministarstva financija. Ministar je tek naznačio da se u narednim tjednima mogu očekivati dorađeni zakonski prijedlozi.
Na sastanku je bilo, kako je kazao, ‘puno dionika i različitih teza‘. Tako predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil predlaže da se od povećanja izostave obrtnici koji godišnje uprihode do 40 tisuća eura.
- Predlažemo da se prva četiri razreda do 40 tisuća eura paušalnog oporezivanja ne diraju ni u jednom kontekstu, uključujući doprinose, a da se u razredu od 50 do 60 tisuća eura ide na maksimalno povećanje poreza na 33 posto, rekao je Kratohvil novinarima nakon sastanka.
Mali iznajmljivači
Po njegovu mišljenju, obrtnici s prihodima do tog iznosa ‘okosnica su obrtništva, ljudi koji su izašli iz sive zone i počeli raditi na legitiman način‘. U dijelu koji se odnosi na viši prihodovni segment, u rasponu od 50.000 do 60.000 eura, u njemu bi moglo doći do značajnijeg povećanja ukupnih davanja, ali bi se ograničilo na maksimalno 33 posto.
Predstavnici UGP-a i Udruge Spasimo male obiteljske iznajmljivače, pak, predali su Ministarstvu financija gotovo 40.000 potpisa građana protiv najavljenih poreznih izmjena te zatražili odustajanje od novih nameta, izradu detaljne analize učinaka i uključivanje predstavnika poduzetnika u daljnje pregovore.
- Povećanje davanja od 82 posto u toj fazi ne potiče rast, nego ga guši. To je mjera koja može ubiti posao baš onda kada bi ga trebalo pustiti da ojača, rekla je članica Upravnog odbora UGP-a Kristina Bakula.
Vladina je namjera zahvatiti već one s ostvarenim prihodima iznad 19.900 eura, pri čemu bi se povećanje poreznog opterećenja kretalo od 7,7 posto do 82 posto. Obrazloženje je ministra Ćorića da se model koristi za prikriveno zapošljavanje i utaju poreza, na što upućuje i činjenica da je broj paušalnih obrta od 2017. godine narastao gotovo četiri puta.
Pronaći kompromis
Problem sive ekonomije, po mišljenju UGP-a, ne smije se rješavati povećanjem opterećenja za one koji posluju legalno. “Država sama mora utvrditi anomalije i nadzirati one koji posluju izvan sustava, a ne manjak prihoda od neprijavljenog poslovanja kompenzirati preko onih koji legalno rade, plaćaju poreze i pune proračun”, izjavio je predsjednik UGP-a Bruno Samardžić.
Slične su poruke Kratohvila, koji smatra da postoje instrumenti kojima je zloporabe moguće spriječiti.
- Ne treba kažnjavati sve, ako postoje ljudi koji to koriste da prikrivaju rad i varaju državu. Na to smo ukazivali 2019., 2022. i 2023., to nisu svi obrtnici, to su određene djelatnosti i apsolutno bi trebalo ići u tom smjeru, istaknuo je.
Ohrabrujućom smatra činjenicu što ih je ministar pristao saslušati, što je pokazao da ih ‘uvažava‘ kao instituciju.
- Iznimno sam zadovoljan prvenstveno jer sam vidio razumijevanje s druge strane. Nije bilo tvrdo, da se ništa ne prihvaća. Saslušali su, shvatili i vjerujem da ćemo zajednički naći kompromis. Dogovorili smo sljedeći sastanak, naravno da će naši zahtjevi biti ponovno na stolu. Pozitivno ili negativno, to morate pitati ministra, zaključio je Kratohvil.
Ministar je također zadovoljan sastankom, smatra da vremena za dogovore ima i da će se razgovori o prijedlozima nastaviti na temelju analiza. No, ustrajava na tome da je tretman paušalaca i dalje vrlo povoljan, a opravdanom smatra i drugu mjeru, povećanje paušala za kratkoročni najam u turistički najrazvijenijim područjima.
Ministar Ćorić na prvom velikom testu, hoće li popustiti? Mnogi se boje gašenja poslovanja
Odustajanje nije opcija
- Držimo da je povećanje poreznog tretmana opravdano, nosi antiinflacijski karakter, ali i ispravlja anomalije koje su s vremenom nastale u jednom i drugom dijelu sustava. Iznijeti su neki argumenti za koje udruge smatraju da stoje. Mi smo otvoreni za komunikaciju, ali jesmo li odustali od paketa, nismo, rekao je Ćorić.
Kako je istaknuo, kratkoročni najam i dalje je manje oporezivan nego onaj dugoročni. A predložene izmjene idu u smjeru da se ‘nešto smanji — nikako izjednači‘, kako po pitanju kratkoročnog najma u odnosu na dugoročni, tako i obrtništva u odnosu na ostale oblike rada. No, svjestan je toga da jače oporezivanje nosi nezadovoljstvo i spreman je preispitati sve mjere ‘dok ne budemo sigurni da idemo u pravom smjeru‘.
Unatoč tome što nisu sretni svi oni na koje se mjere odnose, odustajanje od antiinflacijskog paketa ‘nije opcija‘. Državna potrošnja mora biti manja, kazao je Ćorić, dodajući da se Ministarstvo financija s tim ‘hvata u koštac‘ i očekuje razumijevanje za postizanje cjelovitog i zajedničkog cilja.
Ako njegovi prijedlozi ne budu prihvaćeni, Kratohvil se nije htio izjasniti kakve će poteze HOK poduzeti. Samo je podsjetio da je HOK redovan dionik i partner u kreiranju propisa koji se tiču obrtnika te je dodao da stoga i ne može postavljati ultimatume.
U Glasu poduzetnika, međutim, ne isključuju mogućnost prosvjeda ako Vlada ne povuče svoj prijedlog. U razgovoru za N1, Dražen Oreščanin iz UGP-a poručio je da se nada dogovoru, ali i da će, ako do njega ne dođe, iskoristiti ‘sve demokratske i zakonske mogućnosti za zaštitu interesa poduzetnika‘.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....