VAŽAN SASTANAK

Ministar Ćorić na prvom velikom testu, hoće li popustiti? Mnogi se boje gašenja poslovanja

Obrtnici upozoravaju na rast troškova, a Vlada tvrdi da želi uvesti pravedniji sustav oporezivanja

Piše:

Objavljeno: 8. lipnja 2026. 06:49

Ministar financija RH Tomislav Ćorić

Damjan Tadic/Cropix

Svako povećanje poreza u pravilu izaziva nezadovoljstvo i otpor onih na koje se odnosi, a tako je bilo i ovaj put s najavljenim izmjenama za paušalne obrtnike. Na današnjem sastanku (ponedjeljak) u Ministarstvu financija svoje argumente iznijet će njihovi predstavnici iz Hrvatske obrtničke komore (HOK) i Glasa poduzetnika (UGP), koji tvrdi da je u kratkom roku prikupio oko 35.000 potpisa protiv predloženih mjera.

Među ostalim, njima se predlaže povećanje ukupnih davanja za paušalne obrtnike u višim prihodovnim razredima, od 7,7 posto do oko 82 posto, uz usklađivanje sustava oporezivanja između različitih oblika samozapošljavanja.

Vladina dosljednost

Iznajmljivačima u turizmu povećava se paušal po krevetu u najrazvijenijim turističkim zonama, s oko 70 na 100 eura u drugoj skupini te s oko 100 na 150 eura u prvoj skupini, dok u većini ostalih područja nema promjena. Mnogi su ovih dana upozorili da bi im povećanje poreznog opterećenja moglo smanjiti isplativost poslovanja i dovesti do gašenja obrta.

Jesu li paušalci doista nacionalne žrtve novog antiinflacijskog paketa? Evo što kažu činjenice

Hoće li u to uvjeriti ministra financija Tomislava Ćorića, ostaje vidjeti, ali ovo je nedvojbeno prvi test njegove dosljednosti. Dosadašnje iskustvo pokazuje da je Vlada pod pritiskom javnosti i interesnih skupina ponekad odustajala ili ublažavala početne prijedloge, ali je znala i ustrajati u svom naumu. Ubacujući ove mjere za paušalce u širi antiinflacijski paket, ministar Ćorić vjerojatno je napravio početni komunikacijski propust. Ipak, većina ekonomskih stručnjaka se slaže da su promjene u sustavu paušalnog oporezivanja svakako potrebne jer im je osnovni cilj spriječiti zloupotrebe te uspostaviti pravedniji i uravnoteženiji sustav oporezivanja.

Predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil smatra da se eventualne zlouporabe "ne smiju rješavati preko leđa svih obrtnika" jer velika većina njih ne pokušava zaobići sustav. "Ako postoje oni koji zloupotrebljavaju mogućnosti paušalnog oporezivanja, postoje načini da ih se pronađe i sankcionira", rekao je. Premda mnogo glasniji i kritičniji, ocijenivši mjere "kontradiktornima i nepravednima", predstavnici UGP-a nisu protiv promjena. Kako je kazao njihov predsjednik Bruno Samardžić, samo traže uravnotežen pristup: ako se neki porezi povećavaju, da se drugi smanje. "Dosta je povećanja poreznog opterećenja", poručio je. Izrazio je i nadu da "neće biti potrebe za prosvjedom".

Praksa jasno upućuje da su poslodavci model često koristili da bi izbjegli plaćanje većih doprinosa i poreza, dok su radnici formalno ostajali "samozaposleni". U suštini, radilo se o "zaposlenju" kod jednog poslodavca. Stoga se u raspravama često ističe da paušalni obrtnici, zbog nižih i fiksnih davanja, u prosjeku manje uplaćuju u sustav mirovinskog i zdravstvenog osiguranja nego zaposlenici, a koriste ista osnovna prava.

60 milijuna eura

Drugi čest problem bilo je umjetno razbijanje prihoda ili otvaranje većeg broja paušalnih obrta da bi se ostalo unutar poreznih pragova s nižim opterećenjem. Kritike su se odnosile i na to da su pojedini visoko plaćeni freelanceri, posebno u IT sektoru, koristili paušalni model iako su im prihodi prelazili okvire namijenjene malom poduzetništvu.

Paušalisti i iznajmljivači prijete radikalnim potezom: ‘Spremni smo zatvoriti svoje kalendare za iduće ljeto‘

Protivnici mjera, s druge strane, nerijetko ih svode na pokušaj "spašavanja proračuna". Procijenjenih oko 60 milijuna eura dodatnih prihoda od većeg oporezivanja paušalaca, međutim, relativno je mali iznos da bi opravdao takvu tvrdnju. Najvažniji cilj, čini se, ipak je korekcija sustava jer je izgubio početnu svrhu poticanja mikropoduzetništva i sve se češće koristi kao način "optimizacije" poreznog opterećenja.

Paušalci u prosjeku plaćaju znatno manje doprinose od zaposlenih

U sadašnjem, znatno proširenom obliku, institut paušalnog oporezivanja obrta uveden je 2017. godine, kada su povećani pragovi prihoda i pojednostavljena pravila, što je dovelo do snažnog rasta broja paušalnih obrta.

Prema podacima Porezne uprave, posljednjih godina ih je aktivno više od 100.000, što predstavlja porast od oko tri do četiri puta u odnosu na razdoblje prije osam godina.

Postoje okvirne procjene prema kojima paušalni obrtnici u prosjeku uplaćuju 10 do 25 posto svojih prihoda kroz poreze i doprinose, dok je kod zaposlenih to znatno više; kreće se otprilike između 40 i 55 posto ukupnog troška plaće.

Razlika proizlazi iz činjenice da je paušalni sustav fiksan i razvrstan po razredima, dok je oporezivanje plaća progresivno i uključuje veće doprinose.

Prema strukturi poreznih razreda i procjenama iz javnih analiza, povećanje opterećenja zahvatilo bi ponajprije paušalne obrtnike u višim prihodovnim razredima, koji čine otprilike 20 do 30 posto ukupnog broja paušalaca, dok većina u nižim razredima ne bi bila značajnije pogođena.