U posljednje vrijeme sve češće čitamo o rastu cijena sirovina i energenata. Indeks potrošačkih cijena u listopadu u Sjedinjenim Američkim Državama dosegao je rast od 6,2 posto na godišnjoj razini, što nije zabilježeno 31 godinu. Iako u Europi cijene još ne rastu brzo kao u SAD-u, u većini europskih zemalja inflacija dostiže rekordne razine u posljednjih desetak godina. Cijena električne energije na europskom tržištu također je u stalnom porastu. Primjerice, 2017. godine ona je iznosila 50 eura po MWh, a danas je njezina cijena oko 130 eura, što je porast od 160 posto.
Može se očekivati da će se ovaj trend nastaviti te preliti i na cijene električne energije za kućanstva. Također, cijena plina u ovoj godini na europskim burzama porasla je od tri do pet puta u odnosu na prošlu godinu, stoga ulaganje u solarnu elektranu danas postaje još atraktivnije jer njime kućanstvo postaje neovisno i slobodno od promjena cijena na energetskom tržištu.
Solarni potencijal
Zbog svoga geografskog položaja Hrvatska ima visoku prosječnu godišnju osunčanost te je među europskim zemljama s najvećim solarnim potencijalom. Unatoč tome, udio solarne energije u ukupnoj proizvodnji energije u Hrvatskoj manji je od jedan posto. Neiskorišteni solarni potencijal odlična je prilika za ulaganje i doprinos očuvanju okoliša. Hrvatska je među zemljama Europske unije u kojima se najviše isplati graditi solarne elektrane. Povrat investicije za prosječnu obiteljsku kuću u Hrvatskoj očekuje se kroz šest do osam godina, nakon čega elektrana počinje svome vlasniku donositi korist. Prinos je veći nego kod klasične štednje, dok rizik gotovo i ne postoji.
Sva energija koju proizvede, nakon što sama sebe otplati, za kupca je "besplatna", a ujedno i čista te ekološki prihvatljiva. Višak proizvedene energije vlasnik elektrane prodaje u energetski sustav. Na taj će način tijekom svoga životnog vijeka prosječna solarna elektrana svome vlasniku uštedjeti oko 100.000 kuna.
Povrat investicije već za tri godine
Situacija je još povoljnija za poslovne korisnike. Za razliku od tržišta električne energije za kućanstva, gdje cijene još ne prate europske burze električne energije, tvrtke u Republici Hrvatskoj već sad plaćaju tržišnu cijenu struje i direktnije su izložene fluktuacijama i rastu cijena na međunarodnom tržištu. Cijena električne energije za poduzetništvo za 2022. godinu porasla je s cca 0,5 kn/kWh, koliko je iznosila za one tvrtke koje su ugovor za narednu godinu potpisale u siječnju, na više od 1 kn/kWh, koliko iznosi za one koji te ugovore potpisuju danas.
Navedeni rast iznad 100 posto predstavlja veliki udar na troškove poduzetnika te mnogi od njih već sad najavljuju da će morati podići krajnje cijene zbog ovog šoka. Uz trenutne cijene prosječna tvrtka u Hrvatskoj koja se odluči na gradnju vlastitog izvora solarne energije imala bi povrat investicije u samo tri-četiri godina, nakon čega bi joj elektrana počela donositi korist. Na taj način tvrtke postaju manje ovisne o tržišnim cijenama struje te mogu bolje planirati daljnje poslovanje.
Solarne elektrane proizvode struju dulje od 30 godina
Često se uz pitanje vijeka trajanja solarne elektrane pojavljuje i pitanje njezina odlaganja, odnosno reciklaže. Sastavni dijelovi sunčanih elektrana imaju jamstveni rok i do 25 godina, no to ne znači da solarna elektrana protekom navedenog razdoblja prestaje raditi i proizvoditi električnu energiju. Nakon zajamčenih 25 godina, ona će i dalje proizvoditi električnu energiju u nešto manjem obujmu, a njezin rok trajanja može biti dulji od 30 godina.
Europska unija već je donijela set pravila koja osiguravaju da se solarni paneli kojima je prošao vijek trajanja zbrinu u skladu s ekološkim normama. Osim što takva pravila štite okoliš i prirodu od ilegalnog odlaganja otpadnog materijala, omogućuju i da se vrijedne sirovine koje se nalaze u odbačenim panelima recikliraju te iskoriste za izgradnju novih panela, čineći tako još jednu uslugu održivom razvoju.
Energetska tranzicija
UN-ova klimatska konferencija u Glasgowu završila je globalnim dogovorom o spašavanju svijeta od katastrofalnih klimatskih promjena. Svjetske sile potpisale su sporazum - Glasgowski klimatski pakt, čiji je cilj ubrzanje razvoja, implementacije i širenja tehnologija te usvajanje politika za prelazak na energetske sustave s niskim emisijama. Sporazum uključuje i brzo povećanje primjene čiste proizvodnje energije i mjera energetske učinkovitosti te ubrzanje napora prema postupnom ukidanju energije iz ugljena i neučinkovitih subvencija za fosilna goriva.
Upravo ugradnjom solarne elektrane građani mogu i sami izravno pozitivno utjecati na zaustavljanje klimatskih promjena i očuvanje Zemlje. Uzmemo li u obzir da jedna prosječna solarna elektrana od 5 kW u svom životnom vijeku smanji količinu ispuštenog ugljičnog dioksida ekvivalentnu sadnji 180 stabala, nema dvojbe da je solarna energija jedan od važnih stupova energetske tranzicije. Više informacija i izračun isplati li vam se postavljati solarnu elektranu na vlastiti krov, potražite na www.energianaturalis.hr.