U svim državama članicama EU ljudima je teško platiti račune, a dva najveća računa na ‘svakom stolu‘ u domaćinstvu su najamnina i energija, istaknuo je u uvodnom govoru sudionicima konferencije ‘Priuštiva Europa – Energija i stanovanje za bolji život‘ Jutarnjeg lista povjerenik Europske komisije za energiju i stanovanje Dan Jørgensen. Konferencija je u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) okupila stotinjak dionika domaće energetike, građevinarstva i tržišta nekretnina kako bi se kroz izlaganja i panele ponudio odgovor na jedno od ključnih pitanja današnjice u Europi, kako građanima Europske unije omogućiti da iz svojih prihoda financiraju stanovanje i troškove stanovanja.
- Hrvatska radi impresivne stvari na rješavanju problema visokih cijena najamnina i energije - odao je priznanje Banskim dvorima povjerenik Jørgensen. Prešavši na politike EU namijenjene smanjivanju troškova energije i stanovanje, Jørgensen je istaknuo da se energetika u Europi suočava s tri velika problema, a prvi je cijena energije. Nemali dio Europljana, kazao je, bira smrzavanje umjesto plaćanja viših cijena grijanja.
- Zbog rata na Bliskom istoku za energiju ćemo ove godine u Europi platiti 120 milijardi eura više. Da bi riješili problem visokih cijena energije, moramo riješiti problem ovisnosti o uvozu energije, što je drugi najveći izazov europske energetike - ustvrdio je Jørgensen. Našim prijateljima u Ukrajini, dodao je, još je teže jer je Rusija riješena i dalje bombardirati Ukrajinu. - Zabranili smo uvoz ruskog plina u EU, a ubrzo će to uslijediti i s naftom. Tu je Hrvatska vrlo bitna jer osigurava uvoz energije za Mađarsku i Slovačku. Ne možemo uvoziti energiju iz Rusije i tako pomagati neprijatelje naših prijatelja u Ukrajini. Stoga, moramo biti otporni na geopolitičke šokove, što je treći najveći izazov koji stoji pred nma u energetskoj politici. Moramo biti oprezni zbog eventualnog napada Rusije na neku od članica Europske unije - upozorio je Jørgensen. Dobra je vijest da rješenja za probleme u energetici postoje, nastavio je.
- Moguće je odmaknuti se od fosilnih goriva, proizvoditi vlastitu energiju, brzo se krećemo u tom smjeru. Svake godine uvodimo u proizvodnju nove gigavate proizvedene u elektranama na obnovljive izvore energije. Isto tako, povećavamo energetsku efikasnost i međusobnu povezanost elektroenergetskih sustava članica EU. Procjenjujemo da godišnje uštedimo oko milijardu eura u EU boljom povezanošću elektroenergetskih sustava u EU. Te uštede mogu biti veće i na tome radimo u Europskoj komisiji. Imamo planove, ali Mike Tyson bi rekao da svi imaju plan dok ne dobiju udarac u lice - poručio je Jørgensen.
U dijelu izlaganja posvećenog cijenama stanovanja, Jørgensen je ustvrdio kako je snižavanje cijena energije i troškova života povezano js cijenama stanovanja.
- I u drugim državama imate ono što je problem u Hrvatskoj, nedostajući stanovi s jedne i prazne izgrađene zgrade, s druge strane. Komisija je pokrenula programe financiranja za rješavanje problema priuštivosti stanovanja. Uloga turizma i kratkoročnog najma u nekim sredinama donosi problem da u gradovima s razvijenim kratkoročnim najmom neće nitko živjeti. To moramo spriječiti - istaknuo je EU povjerenik za energiju i stanovanje. Često se, dodao je, uspoređujemo s SAD-om i Kinom, u nekim pitanjima kaskamo za tim državama, ali moramo si postaviti pitanje bi li radije živjeli u Kini i SAD-u, ili u Europi?
- Ja ne bih. Imamo 27 socijalnih država, u njima besplatno školovanje, povjerenje u društvo i socijalnu koheziju. Sve to nije savršeno i vidimo prosvjede na europskim ulicama. Ali, ti građani zahtijevaju nešto od nas jer misle da možemo donositi odluke i utjecati. Nikada više ljudi nije podupiralo EU, nego što je sada slučaj - zaključio je Jørgensen na skupu u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici koji prati stotinjak dionika domaće energetike, građevinarstva i nekretninskog tržišta.
Potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić najavio je da država brzim koracima kreće u rješavanje problema nedostajućih novih stanova na tržištu i već iduće godine će započeti gradnju 1500 novih stanova.
- Je li 1500 novih stanova dogodine puno ili malo? U 24 godine sprovođenja programa poticane stanogradnje državna Agencija za pravni promet i posredovanje nekretnina (APN) izgradila je devet tisuća stanova. Naš plan je u idućih deset godina na tržištu aktivirati dvadeset tisuća stanova za priuštivo stanovanje - poručio je Bačić.
Bačić je, govoreći o planovima države u stanogradnji, upozorio kako se oni neće moći realizirati bez suradnje s lokalnom samoupravom. Pritom je iznio podatak da je 280 gradova i općina izrazilo interes da sudjeluje u programima priuštivog stanovanja koje će sprovoditi Vlada. Ukazao je na važnost smanjivanja cijena najamnina na tržištu u kojem je smjeru država prošle godine počela snažnije oporezivati kratkoročni, a jače oporezovati dugoročni najam stanova.
- Već smo s 160 tisuća stanova u dugoročnom najmu došli do 240 tisuća stanova u tom najmu. Za očekivati je da ćemo doći do 300 tisuća u dugoročnom najmu - naglasio je Bačić. Prešavši na pitanje financiranja iznesenih planova državne stanogradnje, potpredsjednik Vlade iznio je podatak da će pripadajuća ulaganja iznositi 2,5 milijarde eura i najavio da će država dio tog iznosa pokušati osigurati povlačenjem novca iz EU fondova.
Ministar gospodarstva Ante Šušnjar upozorio je sudionike skupa u NSK na zaostajenje Europe za Kinom i SAD-om.
- Impresioniran brzinom kojom u Kini i Južnoj Koreji grade, razvijaju tehnologije, ulažu u energetiku i industriju i pretvaraju odluke u konkretne projekte. Moramo shvatiti da ostatak svijeta ne čeka dok mi donosimo još jednu strategiju, još jednu regulativu i još jedno ograničenje. Dok mi raspravljamo, drugi grade - kazao je Šušnjar.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....