Sjednica na kojoj bi suci Vrhovnog suda trebali nastaviti raspravu o pitanju imaju li građani koji su konvertirali kredite iz švicarskog franka u euro pravo na obeštećenje, zakazana za 19. prosinca odgođena je za dan kasnije.
Vrhovni sud u petak je izvijestio da je sjednica odgođena za 20. prosinca "zbog smrtnog slučaja i nemogućnosti većeg broja sudaca građanskog odjela da prisustvuju nastavku sedme sjednice".
U utorak je Vrhovni sud priopćio kako je sjednica odgođena za idući tjedan nakon dugotrajne rasprave o pravnim učincima Sporazuma o konverziji ugovora o kreditu u švicarskim francima u eurima i pravima potrošača te da će javnost biti obaviještena o zauzetim pravnim shvaćanjima.
Ukoliko Vrhovni sud presudi u korist oštećenih građana, oko 90 posto banaka u Hrvatskoj moglo bi, prema pisanju medija, isplatiti građanima u ime obeštećenja između 20 i 25 milijardi kuna.
Vrhovni sud mora donijeti konačni meritum o pravu na obeštećenje, ali i odlučiti o ništetnosti kompletnih ugovora o kreditu s klauzulom u švicarskim francima nakon što se Sud Europske unije proglasio nenadležnim za odlučivanje i uputio naše sudove da sami ocijene je li konverzijom uspostavljena ugovorna ravnoteža i izvršen povrat novca oštećenim građanima.
Ukoliko najviši sud bude dao za pravo korisnicima kredita, bankama ostaje podići tužbu na Ustavnom sudu jer je Europski sud za ljudska prava (ESLJP) odbacio početkom prosinca tužbe OTP banke, Raiffeisenbank Austria, Erste & Steiermarkische Banke, Privredne banke Zagreb i Addiko Bank zbog povrede prava na pošteno suđenje pred domaćim sudovima.
Odlukom ESLJP-a potvrđeno je na europskoj razini kako 125.000 hrvatskih korisnika kredita u CHF ima pravo tužiti banke i zahtijevati obeštećenje.
Tužba protiv osam banaka iz 2012.
Slučaj datira iz travnja 2012. kada je Udruga franak podignula kolektivnu tužbu protiv osam hrvatskih banaka kojom se pokušavalo dokazati nedopuštena i nepoštena primjena valutne klauzule u ‘švicarcima‘, kao i primjena ugovorene odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi iz svih ugovora o kreditima s valutnom klauzulom sklopljenima do 31. prosinca 2010.
Tužba se temeljila na kršenju odredaba iz Zakona o obveznim odnosima i Zakona o zaštiti potrošača koji su vrijedili u vrijeme sklapanja pojedinih ugovora o kreditima.
Predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić je u srpnju 2013. kao sudac zagrebačkog Trgovačkog suda presudio da je svih osam tuženih banaka ugovaralo nepoštenu i zbog toga ništetnu ugovornu odredbu o valutnoj klauzuli te nepoštenu i zbog toga ništetnu ugovornu odredbu o promjeni kamatne stope odlukom banke u svim potrošačkim ugovorima o kreditu ugovorenim između 10. rujna 2003. i 31. prosinca 2008.
Dobronićevu odluku potvrdio je pet godina kasnije Visoki trgovački sud koji je odbio žalbe tuženih banaka kao neosnovane. Odluku Visokog trgovačkog suda potvrdio je u rujnu 2019. Vrhovni sud, dok je Ustavni sud u veljači 2021. odbacio tužbu banaka.