Danko Končar je preko svoje metalurške grupacije Afarak Group postigao načelan dogovor o preuzimanju Željezare Sisak od talijanskog ABS-a. ABS je čeličanska divizija velike talijanske grupacije Danieli. Riječ je o poslu vrijednom oko 200 milijuna eura. Transakciju bi trebalo provesti novoosnovano društvo Afarak Steel Zagreb Hrvatska, iza kojeg stoji međunarodna grupacija Afarak, vertikalno integrirani proizvođač specijalnih legura s pogonima na više kontinenata, čije dionice kotiraju na burzama u Helsinkiju i Londonu.
Nakon završetka svih potrebnih procedura planirano je ponovno pokretanje proizvodnje uz tehnologiju Danielija, jednog od tri najveća svjetska proizvođača opreme za metaluršku industriju.
Poduzetnik Danko Končar vlasnik je Brodotrogir Cruisea, Adriadiesela i nekoliko energetskih te turističkih i nekretninskih tvrtki.
"Ovaj projekt", naglašava Danko Končar, "dolazi u trenutku kada Europska unija kroz novu industrijsku politiku sve snažnije potiče razvoj domaćih proizvodnih kapaciteta i smanjenje ovisnosti o uvozu ključnih industrijskih proizvoda. U takvim okolnostima ponovno pokretanje proizvodnje čelika ima i širu stratešku dimenziju. Čelik je temeljni materijal za graditeljstvo, energetiku, promet i kritičnu infrastrukturu, a domaća proizvodnja jača otpornost gospodarstva i smanjuje izloženost poremećajima u globalnim lancima opskrbe.Cijela Europa danas nešto radi po pitanju vlastite industrije, a Hrvatska ne smije spavati. Vremena su nestabilna i upravo zato pokušavam ovu industriju vratiti u Hrvatsku. Hrvatska je desetljećima gradila svoje gospodarstvo na industriji i proizvodnji, a Sisak je bio jedno od njezinih najvažnijih središta. Vjerujem da je došlo vrijeme da ponovno počnemo stvarati, izvoziti i razvijati vlastite proizvodne kapacitete. Željezara nije samo poslovni projekt nego ulaganje u industrijsko znanje, radna mjesta i dugoročnu gospodarsku otpornost zemlje. Posebno pozdravljamo i podupiremo najavu Ministarstva gospodarstva i Vlade da izađu uskoro s fondom reindustrijalizacije, namijenjenim upravo ovakvim projektima".
Sisačka željezara od 2024. godine ne posluje, a plan predviđa ponovno pokretanje proizvodnje, ugradnju nove linije za proizvodnju betonskog željeza te povećanje kapaciteta na oko 500.000 tona godišnje. Proizvodnja bi bila usmjerena na hrvatsko i europsko tržište, za razliku od dosadašnjeg modela u kojem se gotovo cjelokupna proizvodnja izvozila. Projekt se temelji na suvremenoj ‘mini mill‘ tehnologiji koju je razvio Danieli. Riječ je o kompaktnom i energetski učinkovitom modelu proizvodnje koji od čeličnog otpada proizvodi armaturu, žicu i šipke za građevinski sektor.
Hrvatska danas gotovo u cijelosti uvozi građevinski čelik, oko 400.000 tona godišnje, pa bi domaća proizvodnja izravno smanjila ovisnost o uvozu i zadržala značajan dio dodane vrijednosti u zemlji. Time se zatvara prirodno zaokružen industrijski ciklus u kojem hrvatski otpad postaje sirovina za hrvatsku proizvodnju namijenjenu domaćem i europskom tržištu. Projekt predviđa otvaranje novih radnih mjesta, snažan učinak na lokalno gospodarstvo i prateće industrije te povratak stručnih kadrova u Sisak.
Danko Končar je hrvatskoj javnosti poznat po svojim ulaganjima u metalurgiju, energetiku, brodogradnju, nekretnine i turizam. Vlasnik je niza tvrtki poput brodogradilišta Brodotrogir, luksuznog hotela Monumenti Heritage Hotel & Resort u Puli, izgradio je nautičke marine u Trogiru i Puli te preuzeo turistički kompleks Medena kraj Trogira. Kroz Afarak Group te rudarske i energetske projekte posluje na više kontinenata.
Cijena električne energije
Končar upozorava da bez konkurentne cijene električne energije nema ozbiljne industrijske proizvodnje ni novih investicija, unatoč tome što Hrvatska raspolaže sve većim energetskim potencijalom.
Riječ je o konkurentnosti hrvatske industrije i cijeni električne energije, koja u proizvodnji čelika predstavlja najveći pojedinačni proizvodni trošak i jedan od ključnih čimbenika održivosti cijelog projekta.
Kako ističe Danko Končar, energija sama po sebi nije problem. Hrvatska je ima potencijal proizvoditi je još više. Prema podacima hrvatske burze električne energije Cropex, u satima najveće proizvodnje iz obnovljivih izvora cijena električne energije na tržištu pada na svoje najniže razine, a u pojedinim satima čak postaje i negativna zbog velikog priljeva energije iz solarnih elektrana. Istodobno, Hrvatska raspolaže značajnim prostorom za daljnji razvoj solarnih i vjetroelektrana te povećanje domaće proizvodnje električne energije.
"Unatoč tome, hrvatska industrija danas plaća jednu od najviših cijena električne energije u Europi. Prema podacima za listopad 2025. godine, cijena za industrijske potrošače iznosila je oko 155 eura po megavatsatu, više nego u Italiji, Austriji, Poljskoj, Slovačkoj, Češkoj, Njemačkoj, Španjolskoj, Francuskoj ili Švedskoj. Za industriju kojoj električna energija predstavlja glavni proizvodni trošak takva razlika izravno utječe ne samo na investicijske odluke nego i na konkurentnost te dugoročnu održivost proizvodnje. Dodatni izazov predstavlja i rast mrežnih naknada koje su od početka 2026. godine povećane u prosjeku za više od 13 posto", istaknuo je Končar.
Modernizirani pogon u Sisku, uz građevinski čelik, predviđa i proizvodnju specijalnih visokokvalitetnih čeličnih proizvoda. Riječ je o pogonu ‘dual use‘ namjene čija proizvodnja može služiti i civilnim i obrambenim potrebama. U vrijeme kada Europska unija ubrzano jača vlastite obrambene i industrijske kapacitete, domaća proizvodnja takvog čelika ima sigurnosnu, a ne samo gospodarsku vrijednost.
Zbog toga Končar poziva na konstruktivan dijalog s Vladom Republike Hrvatske i Hrvatskom elektroprivredom o stvaranju energetskog okvira koji bi domaćoj industriji omogućio ravnopravne uvjete tržišnog natjecanja u odnosu na konkurente u drugim državama Europske unije.
"Imamo tehnologiju, imamo plan i imamo ozbiljnog partnera u Danieliju. Ali budimo iskreni. Proizvodnja čelika troši goleme količine električne energije, a hrvatska industrija danas struju plaća skuplje nego gotovo bilo gdje u Europi. Vjerujem da je pravo vrijeme da o tome otvoreno razgovaramo jer o konkurentnoj cijeni energije ne ovisi samo budućnost Željezare Sisak nego i budućnost hrvatske reindustrijalizacije te razvoja strateške dual use industrije", zaključio je Končar.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....