Trenutni iznos štednje građana kod banaka od 37,6 milijardi eura predstavlja oko 50 posto očekivanog BDP-a Hrvatske za 2023. godinu, istaknuli su u utorak iz Hrvatske udruge banaka (HUB) u povodu obilježavanja Svjetskog dana štednje.
Kako je navedeno u HUB-ovoj objavi, krajem 2022. zabilježen je značajan rast depozita građana kao posljedica uvođenja eura, a on se nastavio i tijekom ove godine.
Stopa rasta depozita kućanstava, napominju iz HUB-a, nastavila je ubrzavati te je u kolovozu rasla po godišnjoj stopi od oko sedam posto, a nakon uvođenja eura kao službene valute oko 93 posto iznosa depozita građana je u domaćoj valuti.
Pritom, oročeni depoziti i dalje čine svega oko jedne četvrtine ukupnih depozita građana što je, ocjenjuju u HUB-u, rezultat dugog razdoblja s povijesno niskim kamatnim stopama.
Naime, prema podacima Hrvatske narodne banke, s krajem kolovoza ove godine od ukupnih depozita stanovništva od 37,6 milijardi eura, 28,9 milijardi odnosilo se na prekonoćne depozite, a 8,7 milijardi eura na oročene depozite.
Očekuje se povećanje udjela oročenih depozita
No, iz HUB-a su podsjetili da je Europska središnja banka (ESB) u cilju obuzdavanja visokih stopa inflacije značajno zaoštrila monetarnu politiku te je podizala ključne kamatne stope na deset uzastopnih sjednica Upravnog vijeća, što je utjecalo i na kretanje kamatnih stopa u Hrvatskoj.
Prosječna kamatna stopa na oročene depozite građana u kolovozu je rasla na godišnjoj razini za 1,23 postotna boda te se očekuje da će se udio oročenih depozita povećavati usporedno s rastom kamatnih stopa na štednju, smatraju u Hrvatskoj udruzi banaka.