Iako su cijene plina za kućanstvo od 1. listopada ove godine trebale biti prepuštene slobodnom formiranju na domaćem tržištu, Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) predlaže da se od toga odustane zbog premalog broja igrača na tržištu i energetske krize. Prijedlog HERA-e uključen je u javno savjetovanje o novoj metodologiji izračuna cijene plina u javnoj usluzi opskrbe plinom koja će biti u primjeni 1. listopada ove godine.
- Stanje pokazatelja razvoja tržišta plina u Hrvatskoj trenutno ne ukazuje na spremnost za ulazak u daljnju, treću fazu deregulaciju cijene plina. Stoga se od 1. listopada 2024. do 30. rujna 2027. nastavlja provoditi postojeći model javne usluge opskrbe plinom - naznačio je regulator u spomenutom javnom savjetovanju koje traje do kraja tekućeg mjeseca. Nema sumnje da će regulacija cijena plina biti nastavljena prema prijedlogu HERA-e, a samim time i način izračuna cijene plina u javnoj usluzi ostaje ključni čimbenik na tržištu.
Predsjednik Udruženja opskrbljivača i distributera plinom pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Srećko Ezgeta ocjenjuje kako je prijedlog HERA-e očekivan jer bi, ističe, ukidanje javne usluge izazvalo potpuni nered na tržištu.
- Zbog velikih poremećaja na energetskom tržištu koji smo imali u posljednjih nekoliko godina, potrošači na tržištu kućanstava praktički su u cijelosti prešli u javnu uslugu. No, tržište opskrbe plinom za tvrtke i druge pravne osobe funkcionira kao i prije, tu imamo konkurenciju i natjecanje opskrbljivača - napominje naš sugovornik. Dok HERA ocjenjuje da se domaće maloprodajno tržište opskrbe plinom svelo na dominaciju "nekoliko igrača", zbog čega nije moguće provesti planiranu liberalizaciju, Ezgeta kaže kako opskrbljivača ima onoliko kolike su potrebe tržišta.
- Treba reći da rokovi za liberalizaciju tržišta opskrbe plinom za kućanstva nisu čvrsto zadani te da je javna usluga u važećem Zakonu o tržištu plina. Dok je Zakon na snazi, na snazi je i javna opskrba. Uz to, postoji i preporuka Europske komisije da se s reguliranjem cijena plina nastavi do kraja ove godine - kaže predsjednik HGK-ova udruženja.
Kada su u pitanju cijene u javnoj opskrbi plinom, opskrbljivači poput Gradske plinare Zagreb - Opskrba, HEP Plina i varaždinskog Termoplina moraju izračunavati cijenu za kućanstva na temelju troška nabave plina na veleprodajnom tržištu od prosječnih 47 eura po megavatsatu, ovisno o razdoblju u kojem su plinare nabavljale plin. Da je formiranje cijena prepušteno tržištu, plinare su, primjerice, u tekućoj sezoni grijanja mogle zaračunavati veleprodajni trošak nabave plina i do 105 eura za megavatsat, koliko je plin koštao u nabavi u veljači 2023.
Koliki će biti novi trošak nabave plina u veleprodaji, ovisit će o cijenama na tržištu u svibnju i lipnju ove godine. Naime, HERA u novoj metodologiji izračuna cijene plina u javnoj usluzi predlaže da burzovna kretanja cijena plina u svibnju i lipnju ove godine budu temelj za izračun cijene plina koju će plaćati građani.
"Skraćivanjem razdoblja koje je referentno za utvrđivanje troška nabave plina pridonosi se smanjenju rizika nabave plina od strane opskrbljivača u obvezi javne usluge na veleprodajnom tržištu", ističe se u prijedlogu HERA-e.
Trenutno se na nizozemskoj burzi plina, čije cijene uzima u obzir metodologija HERA-e, plinom trguje po cijeni od 22,5 eura za megavatsat. Budući da će u svibnju i lipnju i u drugim europskim zemljama početi pripreme za sezonu grijanja 2024./2025. i nabavke plina, bitni su podaci da se u svibnju prošle godine na nizozemskoj burzi trgovalo cijenama koje su dosezale maksimalne iznose od 35 eura (svibanj) i 41 euro za megavatsat u lipnju prošle godine.
Gledajući spomenute lanjske cijene, ali i najavu ministra gospodarstva Damira Habijana, da će Vlada i nakon 31. ožujka nastaviti s energetskim paketom pomoći građanima i poduzećima, do poskupljenja plina za iduću sezonu grijanja ne bi trebalo doći. Postojeći Vladin paket podrazumijeva da se opskrbljivačima nadoknađuje razlika u nabavnoj i cijeni isporuke plina, istječe 1. travnja ove godine. Prema općoj procjeni, vladajući neće propustiti priliku uoči ovogodišnjih parlamentarnih izbora da produlje energetski paket pomoći barem do jeseni.
Na temelju postojećeg načina izračuna cijena plina u javnoj usluzi, plinare do 30. rujna ove godine trošak nabave plina na računima koje isporučuju građanima iskazuju u iznosu od 4,7 centa po kilovatsatu. Na trošak nabave plinare obračunavaju, među ostalim, i trošak distribucije, koji se razlikuje po područjima opskrbe, tako da ukupni trošak opskrbe plinom nije isti u svim županijama.