Budući da je turizam zbog pandemije jedna od najpogođenijih grana hrvatskoga gospodarstva te uzimajući u obzir njegov ukupni doprinos BDP-u, NPOO i sredstva koja su planirana za komponentu "Gospodarstvo" i "Razvoj održivog, inovativnog i otpornog turizma" treba iskoristiti za oporavak turističkog sektora, ali i za rješavanje ključnih problema hrvatskog turizma, kao što su podinvestiranost hotelskih kapaciteta ili prevelika sezonalnost, te jačanje kontinentalnog i drugih oblika turizma, kao što su zdravstveni, nautički, ruralni i kongresni turizam. Oporavak turizma treba biti i motor razvoja svih vezanih djelatnosti, kao što su trgovina, poljoprivreda, prijevoz, građevinarstvo, prerađivačke, kulturne, sportske i rekreativne djelatnosti te time stvarati pretpostavke za povećanje zaposlenosti i demografsku revitalizaciju.
S obzirom na to da smo sa smještajnom strukturom, u kojoj hotelski smještaj čini tek 15 posto, daleko iza konkurentskih zemalja u okružju (posebice mediteranskih), u kojima hoteli čine više od 50 posto smještajnih kapaciteta, potrebna je ubrzana gradnja novih hotela i resorta, obnova i rekonstrukcija postojećih hotelskih kapaciteta i gradnja malih obiteljskih hotela i pansiona. Jer ovakva struktura smještaja ne doprinosi smanjenju sezonalnosti, većoj turističkoj potrošnji i djeluje limitirajuće na razvoj turističkog proizvoda, npr. kongresnog turizma ili zdravstvenog turizma. Zato je dobro da NPOO u fokus stavlja promjenu strukture smještajnih kapaciteta.
Fokus je stavljen i na posebne oblike turizma kao što su zdravstveni, nautički, ruralni i kongresni turizam. Njihovim razvojem trebalo bi se odgovoriti na izazov sezonalnosti i preopterećenost turistički najrazvijenijih destinacija sa svim posljedicama na komunalni život lokalnog stanovništva. Takvi posebni oblici turizma nose veću potrošnju gostiju, a time i povećan prihod od turizma. Aktivni i pustolovni turizam, ruralni, zdravstveni i kontinentalni turizam ostat će trend zbog pandemije covida-19 te stečenih navika izbjegavanja gužvi, veće posvećenosti zdravlju, prehrani i boravku u prirodi i na zraku. Time se, uz smanjenje ovisnosti turizma o proizvodu "sunce i more", pozitivno djeluje na socijalnu i teritorijalnu koheziju društva i pridonosi rastu gospodarstva.
Od dodjela bespovratnih sredstava za privatni i javni sektor radi oporavka turističkog gospodarstva očekuje se, između ostalog, i unapređenje javne turističke infrastrukture radi razvoja posebnih oblika turizma. NPPO apostrofira zelenu tranziciju čarterske flote Hrvatske. Nautička čarterska flota Hrvatske od približno 4500 plovila najveća je u svijetu, no starost joj je velika. Stariji brodovi u pravilu više onečišćuju, a prijeti nam dodatno i opadanje kvalitete i gubljenje pozicije u čarteru kao važnog smještajnog oblika u ukupnoj strukturi smještaja jer je smanjeni prihod uslijed krize zbog covida utjecao na ulaganja u nova plovila i održavanje postojeće flote.
Prilikom planiranja ovog programa treba slijediti dobre primjere u okružju i pokrenuti obnovu čarterske flote. Jačanjem konkurentnosti stvara se ponuda veće dodane vrijednosti i veće potrošnje gostiju. Ujedno se zelenom tranzicijom dodatno brine o očuvanju glavnog resursa, mora.
NPOO predviđa poticanje usmjeravanje sredstava za kongresni turizam što je bilo nužno jer Hrvatska trenutno ne raspolaže velikim kongresnim centrima. Pružatelji usluga u tom dijelu turizma značajno su pogođeni proteklih godinu dana Covid krizom pa je osim za javnu infrastrukturu, potrebno usmjeriti dio sredstava privatnom sektoru za oporavak i razvoj poslovanja te prilagodbu kroz digitalizaciju poslovanja i inovacije, odnosno osiguravanje opreme i sustava za online i hibridne evente koji će se zadržati kao novi trend i u budućnosti.