Dok se Hrvatska nećka hoće li ući u veliki posao, u igru uskače europska supersila?

Umjesto da se protivimo razvoju nuklearne elektrane u Krškom (NEK), trebali bismo se uključiti u financiranje izgradnje drugog bloka NEK, ustvrdio je čelnik tršćanskog ogranka talijanske udruge industrijalaca Confindustria Michelangelo Agrusti, okrenuvši za 180 stupnjeva dosadašnji negativan talijanski stav o slovensko-hrvatskoj nuklearci, ali i o nuklearnoj energiji u cjelini.

- Pokrajina Friuli-Venezia Giulia mogla bi sudjelovati u udvostručenju snage Krškog. Mogli bismo pokrenuti pregovore sa Slovenijom i Hrvatskom kako bi se vidjelo jesu li one zainteresirane za zajedničko sudjelovanje. Tako bi se regiji zajamčila značajna opskrba energijom po reguliranim cijenama koje bi nas djelomično zaštitile od geopolitičkog stresa. Dostupne su sve tehnologije za sigurnu elektranu - komentirao je Agrusti, čiji su prijedlog u petak, među ostalim, podržali bivši guverner spomenute regije Renzo Tondo, čelnica tršćanske organizacije stranke Forza Italia Sandra Savino i čelnik regionalne podružnice Trgovačke komore Italije Antonio Paoletii.

Hoće li Italija pogaziti svoje protivljenje nuklearnoj energiji zbog projekta proširenja nuklearne elektrane Krško?

Boris Kovacev/Cropix

Tondo je otkrio da se još prije 18 godina zalagao za dogovor sa Slovenijom o budućnosti NEK-a, napomenuvši kako je u to vrijeme postojala bolja financijska situacija u regiji i Italiji za ulazak u jedan takav financijski zahtjevan projekt.

- Pokretanje dijaloga sa Slovenijom radi procjene mogućeg uključivanja regionalnog sustava u razvoj postrojenja, također s ciljem stabilne i isplative opskrbe energijom, konkretna je polazna točka u široj raspravi o energetskoj sigurnosti regije, ali i cijelog sjeveroistoka Italije - komentirala je Sandra Savino. Riječ je, dodala je, o pitanju koje se ne može rješavati sloganima ili ideološkim predrasudama, već zahtijeva ozbiljnu, tehničku i političku analizu.

- Suradnja sa Slovenijom i okolnim područjem može postati strateška poluga za jačanje uloge regije u glavnim energetskim, logističkim i proizvodnim mrežama kontinenta - smatra čelnica Forza Italije za tršćansku regiju.

Seizmički nemir

Ni protivnika Agrustijeve ideje, očekivano, ne manjka. Vijećnica u regionalnoj skupštini spomenute pokrajine iz pokreta Pet zvjezdica Rosaria Capozzi, primjerice, ocjenjuje NEK u cjelini nedovoljno sigurnim projektom s obzirom na, podsjeća, seizmički profil područja u kojem se elektrana nalazi.

- Riječ je o seizmički aktivnom području između tektonskih struktura Jadrana i Panonskog bazena. Elektrana je izgrađena 1983., kada je razumijevanje seizmičnosti područja bilo manje napredno nego danas - komentirala je Rosaria Capozzi. Njezini istomišljenici podsjećaju da je Krško udaljeno svega 120 kilometara od Trsta te da se načelno protivljenje nuklearnoj energiji u Italiji ne može odnositi samo na teritorij države, već i na njezino neposredno okruženje. Protiv Agrustijeve ideje su i Zeleni i Lijevi savez.

Slovenija je, podsjetimo, donijela političku odluku o izgradnji drugog bloka NEK-a i pokrenula proceduru promjene prostornih planova i izrade prethodne procjene o izradi studije utjecaja na okoliš. Stoga je investicijska odluka još na čekanju, a tek treba utvrditi i koliko bi taj projekt koštao. Prema prvotnim planovima, NEK 2, kao i sadašnja nuklearka, temeljila bi se na reaktoru s vodom pod tlakom, ali znatno veće snage. Dok je reaktor u NEK-u 1 snage 696 megavata, u novi blok trebao bi biti ugrađen reaktor snage od 1000 do 1650 megavata s godišnjim kapacitetom proizvodnje električne energije od 8000 do 13 200 gigavatsati. Okvirne procjene o cijeni izgradnje NEK-a 2 polaze od deset milijardi eura.

Černobil kao okidač

Iako je šezdesetih godina prošlog stoljeća imala četiri nuklearne elektrane na svome području, Italija je postupno ugasila sve četiri i zauzela stav o neprihvatljivosti nuklearne energije. Okidač je, kao i u mnogim drugim slučajevima, bila nesreća u nuklearci u Černobilu 1986. To bi se moglo promijeniti, osim kroz inicijativu Michelangela Agrustija, i zbog najave premijerke Giorgie Meloni da će njezin kabinet izaći s prijedlogom zakonskog okvira za razvoj malih nuklearnih reaktora.

Zbog dugotrajnosti i osjetljivosti procedure za izgradnju NEK-a 2 Hrvatskoj zasad nije službeno ponuđeno uključiti se u tu investiciju, ali je iz Banskih dvora u niz navrata poručeno da postoji načelna zainteresiranost za uključivanje u NEK 2.

Poznato je da Vlada premijera Plenkovića razmatra izgradnju nuklearne elektrane na vlastitom teritoriju, tako da je NEK 2 zasad jedna od opcija koja se vrti u energetskoj politici države.

Osim toga, Hrvatska se složila i s produljenjem radnog vijeka NEK-a 1 do 2043. Talijanski mediji ističu da Hrvatska oko 16 posto godišnjih potreba za električnom energijom podmiruje iz Krškog, a Slovenija se iz istog izvora opskrbljuje s 20 posto potrošnje struje.