S Draganom Marčinkom, predsjednikom Uprave HŽ Carga razgovarali smo uoči njegove druge godišnjice mandata na čelu nacionalnog željezničkog prijevoznika HŽ Carga. Marčinko je u HŽ Cargo došao polovicom 2020. godine. Naglašava da je došao u trenutcima kada je tvrtki prijetio stečaj, a danas govori o stabiliziranom poslovanju i pozitivnim pomacima te budućnosti. Marčinko je u HŽ Cargo došao iz ENNA Grupe, a prethodno je bio na čelu kutinske Petrokemije. Razgovarali smo o stanju u HŽ Cargu, rezultatima, perspektivi i budućnosti tvrtke koja i danas predstavlja kralježnicu hrvatskog teretnog prijevoza. Otkrio nam je i što je potrebno da bi nacionalni prijevoznik osigurao dugoročnu perspektivu i održivost.
Kakvo je stanje u HŽ Cargu bilo prije vašeg dolaska i kakvo je sada? Koji su uzroci problema u poduzeću?
- Nije tajna da je nacionalni željeznički prijevoznik HŽ Cargo dugi niz godina u financijskim problemima. Poznati su problemi s likvidnosti, zastarjelim voznim parkom, neriješenim imovinskopravnim odnosima, neprofitabilnim linijama i velikim brojem radnika. Sve su to problemi s kojima se HŽ Cargo godinama suočava i koji su u trenutku kada sam došao na čelo Uprave bili gotovo neizdrživi za poslovanje. Oni nisu nastali preko noći i rezultat su specifičnih povijesnih prilika, povijesnih tereta zbog kojih je HŽ Cargo nespreman ušao na liberalizirano tržište koje se otvorilo ulaskom u EU i otkada tvrtka pleše na rubu stečaja. Podjela HŽ-a iz 2006. godine nije provedena do kraja, HŽ Cargo nikada nije obeštećen za imovinu koja je HŽ-u izuzeta iz kapitala, dok veliki dio imovine stečene podjelom nije funkcionalna, nego predstavlja ogroman teret za poslovanje. Dodatno, HŽ Cargo vozi određeni broj linija koje su neprofitabilne, ali koje su ocijenjene kao linije od strateškog interesa Hrvatske i koje jedine omogućuju povezivanje s dalmatinskim lukama, a za to tvrtka nije kompenzirana. Samo zbog tog pravca HŽ Cargo godišnje je generirao oko 30 milijuna kuna gubitka, ali ako poduzeće stane, pod upitnik dolazi poslovanje svih dalmatinskih luka. Zbog svega toga tvrtka nije imala preduvjete za transformaciju i ravnopravnu borbu s konkurencijom na slobodnom tržištu.
Ipak, u posljednje dvije godine poduzeli smo niz aktivnosti, sukladno Planu modernizacije i povećanja učinkovitosti poslovanja i Planu kriznog upravljanja, zbog kojih mogu reći da je današnja situacija u društvu dosta drukčija u odnosu na period prije dvije godine. Usudit ću se reći da se svjetlo na kraju tunela vidi.
Kažete da bez HŽ Carga ne bi bilo moguće poslovanje hrvatskih luka. Zašto je onda ugasio poslovnicu u Pločama? Dio medija je taj poslovni potez tumačio kao pogodovanje tvrtki ENNA Transport koja je na taj način dobila podršku u vašoj djelatnosti.
- Razlozi zašto je HŽ Cargo prestao s poslovnom aktivnostima u Pločama posve su jasni. Nije tajna da je društvo godinama poslovalo s gubitkom i da je u procesu restrukturiranja koji se provodi sukladno Smjernicama Europske komisije o državnim potporama. Potpore prema pravilima Europske unije imaju i svoju drugu stranu, tzv. kompenzacijske mjere kojima se sprečava moguće narušavanje tržišnog natjecanja. Pored prodaje imovine, neke od kompenzacijskih mjera upravo su mjere smanjenja poslovnih aktivnosti i smanjenje tržišne prisutnosti. HŽ Cargo je proveo kompenzacijske mjere prestankom poslovanja na dijelu koridora Vc. To je potez koji je posve racionalan i na dobrobit cjelokupnog društva jer se promet društva Ploča od 2016. godine kontinuirano smanjuju. Samo za ilustraciju, u 2016. godini HŽ Cargo je pretovario 1,9 milijuna tona robe za kupce GIKIL Lukavac, Arcelor Mittal Zenica i Aluminij Mostar, dok je 2018. godine pretovar smanjen na 0,3 milijuna tona, što je pad od 85 %. Nakon što je 2019. godine Aluminij Mostar otišao u stečaj silazni trend se nastavio, te je u konačnici 2020. godine pretovareno svega 42 tisuće tona robe, što je pad od 97 % u tonama i 92 % u prihodima. Na to sve je došla epidemija koronavirusa koja je dodatno zacementirala pozicije, a troškovi su nam ostali isti kao kad smo vozili gotovo dva milijuna tona. Dakako, ne treba zanemariti ni činjenicu da je kroz vlasničku strukturu Luka Ploče povezana konkurencijom i da je logično da guraju “svog” prijevoznika.
Je li izgledno ponovno otvaranje poslovnice u Pločama s obzirom na blizinu luke?
- Važno je objektivno sagledati činjenice, prije svega da je HŽ Cargo izgubio tržište u Pločama još 2018. godine, znači prije moga dolaska. Zatim da nas obvezuje Plan kriznog upravljanja, što znači gašenje svih neprofitabilnih aktivnosti. I treće, da Program restrukturiranja radimo sukladno smjernicama Europske komisije, što znači da smo sve napore usmjerili na očuvanje društva u cjelini, povećanje profitabilnosti i zadržavanje tržišnih udjela. Po svim pokazateljima u tome smo i uspjeli. Naravno da je luka Ploče, kao glavna luka na koridoru Vc, važna za daljnji razvoj željezničkog prijevoza i HŽ Cargo će čekati svoj trenutak za povratak na to tržište koji će se sigurno dogoditi liberalizacijom tržišta željezničkog prijevoza u Bosni i Hercegovini.
Smatrate li tvrtku ENNA Transport konkurencijom i koliko je izgledno da će ona preuzeti dio poslova HŽ Carga u RH?
- Tržište teretnog željezničkog prijevoza je liberalizirano i na njemu, što pokazuju i podaci HAKOM-a, posluje velik broj konkurenata HŽ Cargu, međutim mi smo u posljednje vrijeme pokazali kako se možemo nositi sa svom konkurencijom, investirati i obraniti svoj tržišni udio. Vuče nas nazad teret iz prošlosti, ali HŽ Cargo je pokazao kako može biti prva tvrtka iz bivšeg Holdinga Hrvatskih željeznica koja može poslovati po tržišnim osnovama, nositi se s konkurencijom i doprinijeti razvoju logističkog sektora u Hrvatskoj.
Spominjete svjetlo na kraju tunela za HŽ Cargo, ali krajem 2020. godine država je poduzeće spašavala od stečaja kreditom od 50 milijuna kuna. U kakvoj je zaista situaciji tvrtka danas?
- U prosincu 2020. godine Vlada je dala zajam kao državnu potporu za sanaciju, čime je spriječen stečaj te pokrenut plan oporavka društva. Bez te financijske injekcije ne bismo bili u stanju napraviti bilo kakav iskorak. A iskorak je velik. U protekle dvije godine HŽ Cargo je stabilizirao svoje poslovanje i u ovom trenutku plaća sve svoje obveze. Situacija je i dalje ozbiljna, ali smo napravili velike iskorake i dali svoj maksimum, prvenstveno kroz Plan kriznog upravljanja, prema stabilizaciji poslovanja, smanjenju troškova, povećanju profitabilnosti i produktivnosti te modernizaciji. HŽ Cargo i dalje predstavlja kičmu teretnog prijevoza u Hrvatskoj, a unatoč svim strukturnim i povijesnim izazovima, unatoč pandemiji, inflaciji i ratu u Ukrajini, zadržali smo vodeće tržišne udjele i danas držimo 55 posto tržišta željezničkog prijevoza roba ostvarenog u Vlkm.
Kakvi su financijski pokazatelji?
- HŽ Cargo je u 2021. godini ostvario rast ključnih poslovnih pokazatelja. Ukupni prihodi u 2021. godini iznose 482,3 milijuna kuna, što je povećanje za 5 posto u odnosu na prethodnu godinu. Ostvarena operativna dobit iznosi 29,8 milijuna kuna, što je za 19.1 milijuna kuna ili 177 posto više u odnosu na 2020. EBITDA marža je porasla s dva posto na sedam posto. Rezultat je to niza aktivnosti usmjerenih na osiguranje likvidnosti i optimizaciju poslovanja, ugovaranja novih poslova, ali i niza novih investicija u modernizaciju, čija je vrijednost u 2021. godini iznosila gotovo 50 milijuna kuna. Ostvaren je rast ukupno prevezenih količina, a time i produktivnosti rada od visokih 16 posto. Neto gubitak je smanjen za gotovo 46 milijuna kuna ili 44 posto u odnosu na 2020. godinu. Osnovni uzrok gubitaka je i dalje prijevoz pojedinačnih vagonskih pošiljaka i prijevozi na Ličkoj pruzi, za što nismo kompenzirani, i potreban je dogovor s resornim ministarstvom. Ako bismo kojim slučajem morali odustati od tih prijevoza, to bi negativno utjecalo na poslovanje brojnih tvrtki, jer o ovoj pruzi osim dalmatinskih luka ovisi niz tvrtki, poput Žitnih terminala, Petrokemije, Cemexa, CIOSa i brojnih drugih. Drugi razlog gubitka je velika vrijednost imovine koja nije u funkciji, a to se prije svega odnosi na ogroman broj zastarjelih vagona.
Jesu li se trendovi nastavili u 2022. godini? Brojne analize pokazuju da su rat u Ukrajini i posljedične promjene logističkih pravaca imale za posljedicu rast interesa za hrvatske željeznice. Je li to uzrok vaših boljih rezultata?
- Pozitivni pomaci u 2021. godini nastavili su se i u prvom polugodištu 2022. godine, tako da je ostvaren rast ukupnih prihoda od 17,4 % u odnosu na isto razdoblje 2021. godine, a EBITDA marža je porasla s 2 posto na 3 posto te je produktivnost po radniku porasla za visokih 20 posto. Investiralo se gotovo 21,5 milijuna kuna. Ti rezultati još uvijek nisu toliko povezani s krizom u Ukrajini. Prvenstveno se radi o tome da smo uspjeli vratiti naše stare kupce, a doveli smo i novog za prijevoz bakrenog koncentrata iz Srbije za Solin. Radi se o novim količinama koje dosad nisu bile na tržištu. Zbog ugovaranja novih poslova došlo je do značajnog rasta prevezenih tona za 11 posto. Pravi rezultati promjene logističkih pravaca zbog krize u Ukrajini osjetit će se tek kasnije, iako već sada imamo brojne upite za prijevoz robe.
Kakvi su daljnji planovi razvoja i modernizacije HŽ Carga?
- Pred HŽ Cargom su i dalje konkretni izazovi, ali okrećemo novu stranicu i fokusirani smo na razvoj, rast i budućnost. Napomenuo bih da i danas u HŽ Cargu radi 1118 ljudi. Samo u ovoj godini zaposlili smo nove radnike i pripravnike raznih struka u cilju prijenosa znanja, smanjenja prosječne starosne dobi i osiguranja dugoročnog održivog poslovanja. Sklopili smo ugovor s domaćom kompanijom Končarelektrična vozila, za obnovu lokomotiva, vrijedan više od 14 milijuna kuna, čime ćemo smanjiti troškove eksploatacije i održavanja lokomotiva te povećati pouzdanost i raspoloživost lokomotiva u prometu. Dodatno, implementirali smo sustav RailPRO, kojim prvi put digitaliziramo i moderniziramo svoje poslovne procese, tako da naši najveći kupci danas mogu pratiti trenutno prometovanje vlakova i tereta, omogućen im je uvid u svu dokumentaciju, a sustav aktivno doprinosi i rastu radne produktivnosti. Današnji kupci očekuju visoku razinu usluge – žele znati u stvarnom vremenu, gdje im je teret, kada će stići, odnosno žele pratiti svaku promjenu na planiranom putu. Ta vidljivost će pomoći podizanju konkurentnosti, a bolje praćenje moglo bi pomoći u vraćanju tereta prema željezničkom prijevozu. S partnerom Manšped pokrenuli smo suradnju s ciljem razvoja intermodalnog prijevoza i kopnenog terminala Vrapče. Partnerstvom se kreira novi proizvod na tržištu kroz angažman HŽ Carga s dodatnom vrijednosti Manšpeda, u skladu s trendovima intermodalnih usluga kakve se nude i u Srednjoj i Zapadnoj Europi. Unajmili smo tri nove moderne elektrolokomotive tipa Siemens Vectron, a ovih dana očekujemo i isporuku četvrte lokomotive, čime dodatno moderniziramo svoje poslovanje i bolje se nosimo s promijenjenim okolnostima na tržištu koje danas traži jače lokomotive. I na kraju, radi praćenja trendova u razvoju željezničkog prometa pokrenuli smo interoperabilnost s partnerima u Srbiji, a cilj nam je da isto napravimo i u Mađarskoj.
Što onda sprečava HŽ Cargo da postane održiva tvrtka koja ne generira gubitak?
- U uvjetima u kojima poslujemo i s obzirom na sve povijesne probleme, uključujući i nekoliko neuspješnih pokušaja restrukturiranja, mogu reći da smo napravili maksimum za HŽ Cargo u ove dvije godine. Malo tko je vjerovao da možemo napraviti ovakve pomake i ostvariti ovakve brojke. Ali za pravu održivost poslovanja, dugoročnu solventnost i perspektivu jedino je rješenje restrukturiranje i nagodba s državom. Vlada RH i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture u intenzivnoj su komunikaciji s Europskom komisijom i vjerujem da ćemo uspjeti izboriti zeleno svjetlo za predloženi Plan restrukturiranja. Da bi restrukturiranje bilo moguće, potrebna je nagodba s državom u pogledu namire za imovinu izuzetu iz kapitala te subvencija za Ličku prugu i pojedinačne vagonske pošiljke u obliku koji bi bio sukladan pravilima o državnim potporama. Vjerujem da nitko ne želi alternativni scenarij, a to je stečaj, čiji bi troškovi bili zaista ogromni, znatno veći nego što je trošak restrukturiranja, a govorimo o milijardama kuna. Još jedan razlog zašto vjerujem u restrukturiranje i nagodbu s državom je to što se Hrvatska kroz NPOO obvezala na reformu željezničkog sektora i specifično na pronalazak odgovarajućeg rješenja za dugoročnu održivost poslovanja društva HŽ Cargo. U dokumentu jasno stoji da će se izraditi plan restrukturiranja društva u skladu sa Smjernicama o državnim potporama za sanaciju kojim će se osigurati dugoročna održivost društva HŽ Cargo, pa bi odustajanje od restrukturiranja potencijalno moglo utjecati na neispunjavanje targeta određenih unutar NPOO i posljedično gubitak dijela iznosa cjelokupne tranše. S druge strane to bi nanijelo i reputacijsku štetu državi jer bi HŽ Cargo postao prvi nacionalni teretni operater u Europi u stečaju. Zato zaista vjerujem da ćemo tijekom ove godine usuglasiti Plan i dogovoriti nagodbu. A tek onda možemo razgovarati o strateškim partnerima.
Kakva su onda vaša predviđanja, hoće li HŽ Cargo opstati?
- HŽ Cargo je pokazao da se može i zna mijenjati, da ima svoje tržišno opravdanje i logiku, ali se mora riješiti balasta. Zadnji put država mora reagirati - ne toliko novcem, nego brzinom i mudrom politikom. Svi europski nacionalni cargo-prijevoznici su u problemima. Njemačka čuva svoj cargo, trebamo i mi. Tražimo samo da se riješimo balasta i nastavimo funkcionirati po tržišnim osnovama i, nadamo se, s novim strateškim partnerom.