Sinkronizirana višednevna rasprodaja dugoročnih državnih obveznica od Sjedinjenih Država preko Japana do Europe otvara pitanje pratimo li upravo važnu transformaciju tržišta dugova koja bi mogla označiti kraj (pre)duge ere jeftinog novca, tijekom koje se niz velikih ekonomija zapadnih liberalnih demokracija uvalio u glib strukturnih problema, a neke od njih – do grla.
Kompleksnost i dramatičnost međusobno uvezanih promjena na složenim tržištima državnih i korporativnih dugova, dionica i nekretnina, kao i na deviznim tržištima, možda je najbolje promatrati kroz usporedbu „drame“ u Njemačkoj i Japanu; dva moćna izvozna gospodarstva koja i dalje zapravo plaćaju relativno niske kamate, iako i Nijemci i Japanci paničare zbog rasta cijene dugova, pri čemu stvarni razlog za duboku rez...
