Zagrebački Dukat, kompanija koja ima tradiciju dugu 110 godina, najveći je otkupljivač mlijeka u Hrvatskoj. Polovinu otkupljenih količina mlijeka nabavlja od malih obiteljskih gospodarstava. Dukat mlijeko otkupljuje i s najvećih mliječnih farmi, a čak 95 posto otkupljenog mlijeka najviše je kvalitete, tzv. EU standarda.
U svom prvom razgovoru za hrvatske medije Duško Glišić, generalni direktor za Hrvatsku, govori o uvjetima poslovanja Dukata u prošloj godini, trendovima u mliječnoj industriji, investicijama i postignućima kompanije. Ovaj diplomirani ekonomist svoju je dugogodišnju prodajnu karijeru započeo 2003. Na mjesto direktora prodaje Lactalisa BiH, povezanog poduzeća Dukata, dolazi 2011. godine. Četiri godine poslije postaje generalni direktor Lactalisa BiH, i tu funkciju obnaša do konca 2019. godine da bi početkom 2020. godine preuzeo funkciju direktora Dukata za poslovanje u Hrvatskoj.
Dukat je jedna od najznačajnijih kompanija u domaćem prehrambenom sektoru. U Hrvatskoj ima pogone na tri lokacije: na zagrebačkom Žitnjaku, u Karlovcu, gdje je preuzet i moderniziran pogon KIM-a, te u Bjelovaru. U posljednjih 20 godina od značajnijih akvizicija Dukata svakako treba izdvojiti preuzimanje Somboleda u Srbiji koje je napravila tadašnja Lura i preuzimanje Ljubljanskih mljekarni 2013. godine. Od 2007. Dukat je dio najveće svjetske mliječne industrije Lactalis Grupe.
Koliko vam za poslovanje znači to što vam je vlasnik poznata kompanija poput Lactalisa?
- Grupa Lactalis najveća je mliječna grupacija u svijetu s ambicioznim ciljevima poticanja proizvodnje mlijeka na globalnoj razini. Sve to se ogleda i na hrvatskom tržištu, gdje proizvodnja mlijeka na razini zemlje pada dok na našem otkupnom području raste. Naime, na razini Hrvatske proizvodnja mlijeka je u razdoblju od 2014. do 2020. godine pala za 88 milijuna kilograma mlijeka. Da mi kao najveći otkupljivač mlijeka nismo na svom otkupnom području ulagali vlastite resurse u poticanje proizvodnje mlijeka te da tako nismo ispravljali ovaj negativni trend, pad proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj bi u tom razdoblju bio daleko veći. Procjenjujem da bi iznosio oko 140 milijuna kilograma. Grupa Lactalis najveći je inkubator industrijskih znanja i vještina, stabilna je multinacionalna tvrtka posvećena razvoju lokalnih stručnjaka uz dijeljenje znanja i ekspertize, ali i otvaranju izvoznih prilika. Zahvaljujući globalnoj prisutnosti Grupe, širini i kvaliteti našeg asortimana danas Dukat svoje proizvode izvozi u 70-ak zemalja svijeta, a udio izvoza u ukupnim volumenima za 2020. godinu iznosi 19 posto. Unatoč mnogim izazovima, u 2020. godini povećali smo izvozne volumene za 11 posto u odnosu na 2019. godinu i otvorili dva nova tržišta. Otvorili smo Švicarsku i Maleziju.
U tijeku su investicije na Žitnjaku. U što ste dosada investirali?
- Od 2007. godine, kada Dukat postaje dijelom Grupe Lactalis, investirano je više od 945 milijuna kuna u razvoj poslovanja Dukata u Hrvatskoj. Dukat je postao centrom izvrsnosti Grupe Lactalis u regiji Jugoistočna Europa na svim razinama poslovanja, pa tako i u kontekstu investicija. Predvodnik smo inovacija u domaćoj mliječnoj industriji i naša je inovativnost, uz kvalitetu i orijentiranost na domaću sirovinu, naša najveća snaga. U tijeku smo velikog trogodišnjeg investicijskog ciklusa vrijednog 159 milijuna kuna koji će zagrebački pogon na Žitnjaku učiniti još modernijim i jačim inovacijskim centrom. U bjelovarsku Sirelu investirano je ukupno 175 milijuna kuna, a u karlovački KIM smo unatrag 13 godina, otkad posluje u sustavu Dukata, uložili 218 milijuna kuna i pozicionirali KIM na kartu ovog dijela Europe kao najmoderniji pogon za proizvodnju trajnog mlijeka.
S kojim ste se izazovima susretali u godini pandemije?
- Pandemija covida-19 značajno je utjecala na biznis na svim razinama poslovanja. Stoga ćemo 2020. godinu svakako pamtiti kao jednu od najizazovnijih dosad. Godinu su obilježili izvanredni uvjeti rada, rast složenosti i troškova poslovanja, promjene u ponašanju potrošača, značajan pad prihoda u HoReCa segmentu uslijed lockdowna, oslabljena turistička sezona i epidemiološke mjere. Istovremeno su godinu obilježili izvrsnost i uspjesi naših zaposlenika i timova uslijed niza prilagodbi.
Što smatrate posebno značajnim postignućem Dukata?
- Ključan prioritet u 2020. godini je bio osiguranje kontinuiteta rada opskrbnog lanca. Unatoč izvanrednim uvjetima rada osigurali smo otkup svake litre ponuđenog nam mlijeka diljem zemlje i svakodnevnu opskrbu potrošača svježim mliječnim proizvodima. Tijekom lockdowna proveli smo i interventni otkup viškova mlijeka i omogućili malim mljekarama i njihovim farmerima da prebrode razdoblje u godini kada nisu bili u mogućnosti plasirati svoje proizvode na tržište. Vjerujem da smo u bitnom pridonijeli osjećaju sigurnosti naših građana u vrijeme kada smo kolektivno bili suočeni s mnogo nepoznanica i strahova.
Kako poslujete u 2021. godini?
- Na godinu gledamo s nešto više optimizma u odnosu na prethodnu, ali i s puno opreza. Aktualna relaksacija epidemioloških mjera i ovogodišnja turistička sezona, iako bitno oslabljena, svakako će doprinijeti boljim poslovnim rezultatima. Očekujemo rast HoReCa kanala i on the go segmenta koji su tijekom pandemije bitno oslabljeni. Istovremeno, intenzivno radimo na mnogim inovativnim konceptima kojima ćemo nastojati nadoknaditi prilike iz prethodne godine i ponuditi potrošačima proizvode kakve od nas traže.
O kakvim je inovativnim konceptima riječ?
- Linija jogurta Triple 0 - Triple Zero primjer je naše najsvježije inovacije koju smo predstavili potrošačima prije nekoliko tjedana. Odgovor je to na potrebe potrošača za čistim, jednostavnim i nutritivno vrijednim proizvodima koji doprinose zdravlju i dobrom osjećaju. Bez masnoća, bez dodanih šećera i bez laktoze, a bogata proteinima, linija Dukat jogurta Triple 0 pionir je u kategoriji pametne hrane. Trenutno nam je u tijeku i kampanja Dukat – Posvećen vama od 1912. godine, kojom naglašavamo jedinstvenu snagu i vrijednost Dukata, a to je skoro 110 godina posvećenosti otkupu i preradi mlijeka te potrebama naših potrošača. To je svakako bogata povijest na koju smo ponosni.
Jedan od vidljivih poteza je Dukatova web-trgovina. Kakve bilježite rezultate u tom prodajnom kanalu?
- Da, web-trgovina Dukata svakako je jedan od vidljivijih odgovora kompanije na pandemiju. U vrlo kratkom vremenu lansirali smo velik i složen webshop s cjelovitim asortimanom Dukata kako bismo naše proizvode učinili dostupnima potrošačima bez potrebe odlaska u dućan. Više od 300 proizvoda dostupno je, u prvoj fazi, građanima Zagreba i okolice, po najpovoljnijim cijenama i s mogućnošću beskontaktne dostave već drugi dan. Prodajni su rezultati odlični i rastu iz mjeseca u mjesec unatoč normalizaciji života, što nas posebno veseli.
Što vam otežava poslovanje?
- U prvom redu valja istaknuti kako Hrvatska ima jednu od najviših stopa PDV-a na hranu u Europi. U susjednoj Sloveniji je primjerice stopa PDV-a na mliječne proizvode 9,5 posto. Korekcija stope PDV-a na prehrambene pa tako i mliječne proizvode zasigurno bi dovela do novog zamaha domaće prehrambene industrije, rasta gospodarske aktivnosti zemlje i zadovoljstva građana.
Osigurava li Dukat dovoljne količine mlijeka za svoje potrebe?
- Dukat je najveći otkupljivač mlijeka u zemlji. U prošloj smo godini otkupili više od 185 milijuna kilograma mlijeka, odnosno oko 43 posto ukupno ponuđenih količina za otkup u zemlji. Mlijeko otkupljujemo u 15 županija i surađujemo s oko 2000 malih, srednje velikih i velikih proizvođača diljem zemlje. Najveće količine mlijeka otkupljujemo u Osječko-baranjskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Ipak, važno je naglasiti kako na razini zemlje mlijeka nema dovoljno. Hrvatske potrebe se u ekvivalentu mlijeka kreću oko 1050 milijuna kilograma, pa čak i više, a Hrvatska godišnje proizvodnjom mlijeka podmiri manje od 45 posto svojih potreba.
Što bi trebalo napraviti da Hrvatska ima dostatnu proizvodnju mlijeka?
- Proizvodnja mlijeka poljoprivredna je grana s multiplicirajućim pozitivnim efektima za gospodarstvo cijele zemlje, stoga treba biti postavljena u središte poljoprivredne strategije. To danas nije slučaj. Nadalje, domaćem su mljekarskom sektoru nužne konkretne mjere koje mogu dovesti do brzog i ekonomski održivog rasta proizvodnje mlijeka.
Na koje konkretno mjere mislite da bi mogle pomoći?
- Ključne mjere bi se odnosile na prednost kod dodjeljivanja sredstava iz fondova EU proizvođačima mlijeka, stimuliranje rasta broja muznih krava, kvalitetan Zakon o poljoprivrednom zemljištu koji će farmerima omogućiti vlastitu proizvodnju stočne hrane te stavljanje u funkciju već izgrađenih farmi muznih krava koje je financirao HBOR, a koje su trenutno prazne. Veliki su problem iznimno visoki troškovi financiranja naših poljoprivrednika u odnosu na njihove europske kolege, tako da je nužno refinanciranje nepovoljnih poljoprivrednih kreditnih linija. Naši farmeri nerijetko plaćaju nekoliko puta višu kamatnu stopu na poljoprivredne kredite u odnosu na svoje europske kolege, koji snose trošak financiranja od tek jedan do dva posto. Upravo se u visokim ulaznim troškovima kriju razlozi pada proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj, a ne u otkupnoj cijeni mlijeka na koju se nerijetko stavlja fokus.
Što nudite kooperantima i što od njih očekujete?
- Posvećeni smo mljekarstvu i hrvatskom selu i svim našim farmerima pristupamo s ciljem stvaranja održivog i odgovornog partnerstva. Svojim farmerima pružamo kontinuiranu financijsku i terensku savjetodavnu pomoć i podršku s ciljem povećanja količine i kvalitete proizvedenog mlijeka. To je ono što nas odvaja od drugih mljekara. Više od 95 posto mlijeka koje otkupljujemo najviše je kvalitete, i to je mlijeko takozvanog EU standarda. Dukat danas otkupljuje mlijeko i od treće generacije svojih farmera. Rijetko se koja kompanija može pohvaliti tako kvalitetnim i dugoročnim partnerskim odnosima sa svojim dobavljačima.
Jesu li kooperanti zadovoljni otkupnom cijenom mlijeka? Je li, s druge strane, ta cijena održiva za industriju?
- Otkupna cijena formira se na tržišnim osnovama i na razini je otkupnih cijena mlijeka u EU. Ono gdje odskačemo u odnosu na EU jesu iznimno visoki ulazni troškovi u proizvodnji mlijeka. Prethodno sam spomenuo visoke i neodržive troškove financiranja poljoprivrednika i nedostatak poljoprivrednog zemljišta. Visoka stopa PDV-a na repromaterijal veliki je uteg za poljoprivrednike, kao i nedostatne subvencije koje bi konkretno stimulirale upravo proizvodnju mlijeka.
Kakva je situacija u zemljama regije što se tiče sirovinske baze? Možete li je usporediti sa stanjem u Hrvatskoj?
- Zemlje okruženja imaju dostatnu proizvodnju mlijeka, a zahvaljujući izdašnim poticajima non EU zemlje imaju i jeftinu sirovinu i jeftin gotov proizvod. Na policama naših trgovina može se tako pronaći veliki izbor trajnih mlijeka iz zemalja regije po vrlo niskim cijenama. Kako se od srpnja ove godine uvodi povratna naknada na mlijeko i mliječne proizvode u PET ambalaži, to će pak dovesti do poskupljenja primjerice domaćeg svježeg mlijeka za najmanje 50 lipa po boci – i pada konkurentnosti domaćeg proizvoda. Podržavamo i integriramo okolišne aspekte u poslovanje i smatramo kako je potrebno mijenjati navike potrošača kroz edukaciju o važnosti odvajanja i oporabe ambalaže, no bez uvođenja novog troška za potrošače poput nadolazećeg troška u vidu povratne naknade.
Tekst je u cijelosti preuzet iz tiskanog izdanja Globusa
