Nakon više desetljeća života i rada u inozemstvu prof. dr. sc. Duško Pavlović posljednjih je 10 godina na čelu privatne visokoškolske ustanove Libertas. Iza njega je iskustvo rada i boravka u više od 40 zemalja svijeta. S rektorom Sveučilišta Libertas razgovarali smo o gospodarskom trenutku Hrvatske, kao i o izazovima koje alarmantno demografsko stanje zemlje nosi visokom školstvu.
Kakva je Vaša ocjena rada Vlade?
- Ova je Vlada zapravo napravila više nego što pokazuje percepcija javnosti o njezinu radu. Dio afera okrenuo je percepciju javnosti u drugom smjeru. No, kad afere stavite na stranu, onda je Vlada u ekonomiji povukla dosta dobrih poteza, a za neke već ima i rezultate. Primjerice, povećan nam je kreditni rejting, ubrzava se gospodarski rast, imamo dobre turističke sezone, građevinski sektor raste, a u vanjskotrgovinskoj razmjeni su dobri trendovi. Dio toga je, doduše, i rezultat povoljnog okruženja u našim vodećim vanjskotrgovinskim partnerima, što se povoljno odražava i na nas. No, kao što nekom na vlasti pripisujemo loše stvari, tako mu moramo priznati i dobre. Tako je i s Vladom.
Ipak, opći je dojam, posebno među poslodavcima, da na planu reformi nije učinjeno mnogo?!
- Svi uvijek žele više. Poslodavci dobrim dijelom imaju pravo jer je i ova Vlada, kao i prijašnje, mogla napraviti više. Posebno se slažem s ocjenom da je u Hrvatskoj i dalje preglomazna birokracija, koja funkcionira na način na koji se funkcioniralo u prethodnim stoljećima i tu svakako postoji velik prostor za iskorak. Dio toga riješit će i digitalizacija.
Iz Hrvatske ljudi i dalje masovno iseljavaju, što znači da situacija iz kuta gledanja “običnog” građanina nije dobra.
- I ja sam 15 godina živio u inozemstvu pa na taj problem mogu gledati i iz vlastite perspektive. Dio ljudi koji odu u inozemstvo vratit će se. Trava je uvijek zelenija u tuđem dvorištu, a onda, kada dođu tamo, vide da ona i nije baš tako zelena kako su mislili.
K tome, trend iseljavanja je karakterističan za sve nove članice EU, a ne samo za Hrvatsku. U Poljskoj su mi, recimo, nedavno kazali da se iz te zemlje od njezina ulaska u EU iselilo oko dva milijuna ljudi. No, Poljska ima otprilike jednak broj stanovnika kao tada jer se u nju doselilo oko dva milijuna ljudi, uglavnom iz Ukrajine i Bjelorusije, država koje su joj bliske i slične, pa se ti ljudi lako integriraju u poljsko društvo. To je pametna demografska politika, od koje je Poljska - što kažu sami Poljaci! - čak i na dobitku.
S druge strane, naši se ljudi iseljavaju, a gotovo nitko ne dolazi živjeti ovamo. Imamo čitava područja koja su praktički prazna. Dugoročno se nećemo moći razvijati ako ne bude ljudi jer bez njih nema ni države ni gospodarstva. Hrvatskoj nedostaje pametna useljenička politika.
Kako se takva demografska kretanja odražavaju na visoko školstvo?
- Loše. Prošle godine na državnim fakultetima velik broj studijskih programa upisalo je 10-ak posto po kvoti predviđenih studenata, a više od 40 studijskih programa nije upisao ni jedan student! Ove je godine pao broj maturanata u odnosu na prošlu godinu, a broj slobodnih mjesta na fakultetima se povećao. Kada tome dodate i sektor privatnog visokog obrazovanja, onda Hrvatska dolazi u situaciju da je sve veći nesklad između broja maturanata i studija. Tu se mogu učiniti samo dvije stvari: ili povećati kvalitetu studija ili jednostavno ukinuti neke studijske programe.
Za koju se varijantu odlučio Libertas?
- Mi smo se odlučili za podizanje kvalitete i za internacionalizaciju programa pa odavno imamo nastavu na engleskom jeziku na studijima u Dubrovniku, a planiramo je uvesti i u Zagrebu.
Kakve programe nudite?
- U svim programima nudimo teorijsko znanje i praktične vještine. To je formula na kojoj na Libertasu iz godine u godinu raste broj studenata. Nema ni jednog stručnog kolegija na Libertasu koji bi predavao profesor koji, uz akademsko obrazovanje, nema i dugogodišnje iskustvo na čelnim mjestima u području iz kojeg predaje. Uz to, imamo i hotel s pet zvjezdica, u kojem naši studenti turizma obavljaju praksu. Poslodavci to prepoznaju, znaju da naši studenti imaju i teorijsko znanje, ali i praktične vještine te da u vrlo kratkom roku mogu početi konkretno raditi, i zato ih zapošljavaju.
Tekst u potpunosti preuzet iz tiskanog izdanja Globusa
Naslovnica Globusa