Dok većina prognostičara očekuje da će Hrvatska ekonomija ove godine potonuti više od devet posto, Europska banka za obnovu i razvitak vjeruje da će to biti manje: procjenjuje pad BDP-a od sedam posto u ovoj godini i rast od šest posto u 2021. godini.
Kako navodi u najnovijim “Regionalnim ekonomskim perspektivama, ključan faktor poremećaja predstavlja turizam jer će s padom turističkih prihoda učinak prelijevanja biti višestruk, uključujući šok kojeg će izazvati na tržištu rada. U Hrvatskoj je 25 posto zaposlenih na ugovor o radu, a većina njih radi u sektoru turizma.
Ipak, nakon pada turističkih dolazaka od 75 do 80 posto u prvom dijelu godine, EBRD očekuje da u trećem kvartalu minus neće biti tako snažan te da će iznositi 30 posto. Razlog tome je činjenica da je Hrvatska pristupačna automobilom turistima iz zemalja kao što su Njemačka, Austrija, Slovenija, Mađarska i Češka.
Iako su mjere izolacije značajno smanjile potražnju za uslugama i robom, EBRD očekuje da će pad prodaje investicijskih proizvoda biti manja jer će nakon potresa u Zagrebu biti nužna po obnova. Značajno će se smanjiti i izvoz robe, osobito imaju u vidu veliku izloženost Italiji koja je snažno pogođena krizom.
- Uz postupno povlačenje restriktivnih mjera od početka svibnja, očekujemo određenu normalizaciju ekonomske aktivnosti u 2020. godine, prema još uvijek na razini ispod ekonomskih potencijala.
U 2021. očekujemo brzi oporavak, sa stopom rasta od šest posto, navodi EBRD. Oporavak će, općenito, ovisiti o postupnom relaksiranju domaćih mjera kako bi se obuzdao virus te povratku u normalno stanje tijekom druge polovice godine.
U regiji Srednje i istočne Europe EBRD godine očekuje pad BDP-a 4,3 posto, a idućeg godine rast po stopi od 4,5 posto. Osim Hrvatske, izraženi pad ove godine imat će baltičke zemlje i Slovačka.
Mjere potpunog zatvaranja biznisa i poremećaj lanaca vrijednosti onemogućili su i proizvodnju kao što je automobilska industrija koja u slučaju Slovačke, primjerice, čini polovicu industrijske proizvodnje.
U toj zemlji EBRD očekuje pad BDP-a od šest posto. U slučaju Poljske, najveće ekonomije u Srednjoj i istočnoj Europi koja se pokazala osobito otporna za vrijeme prethodne recesije, EBRD ove godine očekuje pad BDP-a od 3,5 posto i rast od 4 posto nagodinu.
Kriza koronavirusa, stoji u izvješću, imat će negativan utjecaj na poslovni sektor i zaposlenost u Poljskoj jer je zemlja vrlo integrirana u globalne lance vrijednosti.
EBRD ima malo optimističniji pogled na posljednice pandemije koronavirusa i kada su posrijedi druge zemlje. Prosječan pad u 37 zemalja koje pokriva ta međunarodna financijska institucija ove će godine iznositi 3,5 posto, a iduće godine će rasti po stope od 4,8 posto.
Pritom u tri zemlje čak očekuje rast od 0,5 do 1,5 posto, a to su Turkmenistan, Uzbekistan i Egipat. Glavna ekonomistica EBRD-a Beata Javorcik smatra da će za oporavak biti važni buduća suradnja i veća ekonomska otpornost.
- Ovo nije vrijeme za ekonomski nacionalizam i protekcionizam, već vrijeme u kojem je potrebno definirati bolju budućnost kroz slobodnu međunarodnu trgovinu, ublažavanje klimatskih promjena i ekonomsku suradnju, kazala je.
EBRD očekuje da će se ekonomija vratiti na stope rata već u trećem kvartalu ove godine, ali ujedno ističe da će kriza imati dugoročne ekonomske, političke i socijalne efekte.
Ukoliko socijalna distanca potraje duže od predviđanja, recesija bi mogla biti mnogo dublja, pa će i povratak BDP-a na razinu iz 2019. godine trebati godine.