Udio predsjednika uprava koji smatraju da će se globalni gospodarski rast poboljšati u sljedećih 12 mjeseci udvostručio se u odnosu na prošlu godinu, dok je udio onih koji su zabrinuti za svoju dugoročnu poslovnu održivost porastao na 45 posto uslijed rastućih tehnoloških i klimatskih pritisaka. Znatno se smanjio i postotak onih koje brine gospodarski pad - samo 16 posto njih brine inflacija, dok svega sedam posto njih smatra da je njihova tvrtka umjereno ili izrazito izložena riziku od geopolitičkih sukoba. Pokazalo je to PwC-ovo 27. godišnje globalno istraživanje mišljenja predsjednika uprava u kojem je sudjelovalo 4.702 predsjednika uprava u 105 zemalja i teritorija.
Kada se rezultati podjele po regijama, u većini je više onih koji su skloni optimizmu nego pesimizmu. Izuzetak su SAD i zapadna Europa. U SAD-u 31 posto predsjednika uprava očekuje rast domaćeg gospodarstva, a 52 posto pad. U zapadnoj Europi poboljšanje očekuje 32 posto, a 48 posto pogoršanje. U svim su regijama skloniji zapošljavanju novih ljudi u sljedećih godinu dana, a posebno odlučni u tom koraku su na Bliskom istoku.
Ipak, nije sve idealno jer je optimizam krhak s obzirom na preklapanje određenih megatrendova i tehnoloških noviteta kao što je pojava generativne umjetne inteligencije.
Gotovo polovica (45 posto) predsjednika uprava smatra da njihov postojeći način poslovanja neće biti održiv za desetak godina ako nastave sadašnjim putem, što predstavlja porast u odnosu na 39 posto početkom 2023.
- Bilo da je riječ o bržem uvođenju generativne umjetne inteligencije ili promjeni načina poslovanja u svrhu lakšeg suočavanja s izazovima koji proizlaze iz klimatske tranzicije te iskorištavanja povezanih prilika, ovo je godina transformacije - komentirao je Bob Moritz, globalni predsjednik PwC-a.
Voditelj poslovanja u Hrvatskoj John Gašparac smatra kako će biti važno preoblikovati se i usredotočiti na sile koje izazivaju poremećaje unutar sektora u kojem pojedino poduzeće djeluje. Zbog toga je za očekivati da će kompanije ulagati u nove tehnologije ili razvoj održivih poslovnih modela povezanih s klimatskom tranzicijom.
- Postoji stalna rastuća potreba da poduzeća budu agilna i prilagodljiva pri suočavanju s promjenama. Važno je da poduzeća prate te promjene i prihvate nove tehnologije i poslovne modele kako bi ostala konkurentna u današnjem svijetu koji se iznimno brzo mijenja - istaknuo je Gašparac.
Izazov dekarbonizacije
Čak 70 posto predsjednika uprava smatra da će u sljedeće tri godine umjetna inteligencija značajno promijeniti način na koji njihova tvrtka stvara, isporučuje i definira vrijednost jer ju smatraju "katalizatorom transformacije". Gotovo polovica (48 posto) vjeruje da će umjetna inteligencija poboljšati njihovu sposobnost izgradnje povjerenja među dionicima, a samo dva postotna boda manje vjeruje da će imati pozitivan utjecaj na njihovu profitabilnost. Kako bi to postigli, 69 posto njih kaže da će radnici prije uvođenja trebati usavršiti svoje vještine.
Trećina očekuje da će klimatske promjene promijeniti način na koji stvaraju, isporučuju i definiraju vrijednost tijekom sljedeće tri godine, što predstavlja porast u odnosu na izjave manje od jedne četvrtine predsjednika uprava osvrćući se na proteklih pet godina. Čak 76 posto je ili započelo ili provelo korake za poboljšanje energetske učinkovitosti, dok 58 posto navodi da je ostvarilo sličan napredak kada je riječ o inovacijama na području novih, klimatski prihvatljivih proizvoda, usluga ili tehnologija. S druge strane, samo 45 posto je izjavilo da je ostvarilo napredak na području uključivanja klimatskih rizika u financijsko planiranje ili je taj postupak provelo, pri čemu je 31 posto navelo da to ne planira učiniti.
Kada govore o dekarbonizaciji, kao najveće probleme s kojima se u tom procesu suočavaju ističu regulatornu složenost i niske ekonomske povrate za klimatski prihvatljiva ulaganja, dok istovremeno samo 26 posto njih nema podršku prave ili menadžmenta.
Kako predsjednici uprava postaju svjesniji megatrendova s kojima se suočavaju poduzeća na globalnoj razini, sudionici istraživanja sve više sumnjaju u dugoročnu održivost svog poslovanja. Gotovo polovica (45 posto) sumnja da će njihovo poslovanje biti održivo nakon sljedećeg desetljeća ako se ne preoblikuju, što predstavlja porast u odnosu na 39 posto iz 2023. godine. Istraživanje jasno pokazuje da su manje tvrtke izložene većem riziku: 56 posto predsjednika uprava na čelu poduzeća koja ostvaruju manje od 100 milijuna dolara prihoda godišnje smatra da će njihovo poslovanje biti održivo još samo 10 godina ili manje ako nastavi s dosadašnjim načinom poslovanja. Taj stav zauzelo je i 27 posto predsjednika uprava poduzeća koja ostvaruju 25 ili više milijardi dolara prihoda godišnje. Gotovo svi predsjednici uprava (97 posto) napominju da su poduzeli korake kako bi promijenili način na koji stvaraju, isporučuju i definiraju vrijednost u posljednjih pet godina.