Na lokaciji Korlat nedaleko od Benkovca, neposredno uz istoimenu HEP-ovu vjetroelektranu, početkom siječnja završeno je postavljanje čak 160.000 fotonaponskih modula (panela), čime je izgradnja najveće sunčane elektrane u Hrvatskoj ušla u završnu fazu. S 99 megavata instalirane i 75 megavata priključne snage, Sunčana elektrana Korlat će s postojećom vjetroelektranom Korlat, priključne snage 58 megavata, činiti obnovljivi hibridni energetski park. Njegova očekivana godišnja proizvodnja od čak 165 milijuna kilovatsati moći će zadovoljiti potrebe za električnom energijom čak 100.000 kućanstava.
Najveća solarna elektrana u Hrvatskoj opskrbljivat će strujom 50 tisuća kućanstava
Rotacija prati Sunce
U SE Korlat paneli su ugrađeni u sklopu zakretne konstrukcije s rotacijom u jednoj osi koja će pratiti kretanje Sunca od njegova izlaska do zalaska, a pokreće je čak 1001 motor. O veličini elektrane možda najbolje govori podatak da će se u nju ugraditi oko 158 kilometara izmjeničnih te čak 1400 kilometara istosmjernih kabela. SE Korlat će početi s radom tijekom ove godine, a ukupna vrijednost investicije je oko 70 milijuna eura. U idućoj fazi, na istoj će se lokaciji instalirati baterijski sustav za pohranu energije i nova sunčana elektrana, instalirane snage 40 megavata.
U posljednjih nekoliko godina Dalmacija je postala središte ulaganja u iskorištavanje energije sunca u Hrvatskoj, koja s ulaganjima u ostale obnovljive izvore energije doprinose tome da već danas više od dvije trećine ukupne proizvodnje električne energije u našoj zemlji dolazi iz izvora koji ne emitiraju CO₂.
Tako je krajem studenoga prošle godine u redovni pogon ušla SE Dugopolje, smještena na području istoimene dalmatinske općine, koja će priključnom snagom od 10 megavata i instaliranom snagom od 13,54 megavata, biti najveća HEP-ova sunčana elektrana do priključenja Korlata na prijenosnu mrežu. U elektranu su u 26 nizova ugrađena 23.452 fotonaponska modula (panela), koji će osigurati očekivanu godišnju proizvodnju od 17,2 milijuna kilovatsati, dovoljnu za opskrbu oko 6000 kućanstava. Projektiranje i gradnju elektrane izvela je tvrtka Končar d.d., a radovi su počeli u siječnju 2024. godine. Projekt je vrijedan 11 milijuna eura.
Dekarbonizacija do 2050.
HEP u ovom trenutku na mreži ima 11 neintregriranih sunčanih elektrana, a dodatnih se sedam gradi. Uz Dugopolje, tijekom 2025. godine s redovnim radom počele su i velike neintegrirane sunčane elektrane Črnkovci (priključne snage 8,5 MW) i Jambrek (5 MW). Pred ulaskom u probni rad je SE Radosavci (9,9 MW), a SE Lipik (5 MW) i SE Čakovec (8,5 MW) su sagrađene i u tijeku su pripreme za njihovo priključenje na mrežu. HEP u izgradnji sunčanih elektrana nije zaboravio ni jadranske otoke. U tijeku je izgradnja sunčane elektrane na otoku Unijama, snage 1 megavata i nakon Visa druge sunčane elektrane na otocima. Riječ je o elektrani koja će u značajnoj mjeri pokriti potrebe otoka za električnom energijom, a uz koju se razmatra izgradnja baterijskog spremnika te ugradnja opreme koja će omogućiti tzv. otočni rad, neovisan o priključku na elektrodistribucijski sustav.
Nakon Visa i Unija, sunčane elektrane dobit će i Hvar, gdje se priprema izgradnja SE Bogomolje snage 8 megavata, te Cres, gdje je u blizini naselja Orlec pri kraju izgradnja sunčane elektrane priključne snage 6,5 megavata. Na istom otoku, na lokaciji Ustrine kod Osora, HEP priprema gradnju još jedne sunčane elektrane. Osim elektrana na otocima, HEP u visokom stupnju pripreme ima još šest projekata sunčanih elektrana, među kojima se veličinom izdvaja SE Sukošan, priključne snage 45 megavata. Uz velike, neintegrirane sunčane elektrane, HEP na krovovima vlastitih objekata ima više od 65 integriranih sunčanih elektrana, a u pripremi je izgradnja njih još 90.
Mreža i baterijski spremnici
S ciljem jačanja sigurnosti opskrbe i prihvata povećane proizvodnje iz sve većeg broja novih obnovljivih izvora u sustavu, nužna su ulaganja u jačanje mreže, ali i u sustave za pohranu energije. Samo u razdoblju od 2024. do 2026. ulaganja HEP grupe u prijenos i distribuciju bit će dvostruko veća u odnosu na prethodno trogodišnje razdoblje. Uz razvoj projekata reverzibilnih hidroelektrana Vinodol, snage 150 megavata, i Blaca, snage približno 500 megavata, HEP priprema i dokumentaciju za sedam projekata baterijskih spremnika energije. Veliki dio tih investicija osiguran je iz fondova EU, poput novih projekata u distribuciji električne energije, ukupne vrijednosti 286 milijuna eura, koji su sufinancirani sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Ulaganja HEP-a u obnovljive izvore i mrežu omogućit će zelenu tranziciju i rast gospodarstva
Sve navedeno HEP realizira s ciljem da do 2050. dekarbonizira svoj ukupni poslovni portfelj. Za to ima dobro polazište jer, uključi li se i energija iz Nuklearne elektrane Krško, već danas oko 70 posto HEP-ove proizvodnje električne energije dolazi iz izvora koji ne emitiraju CO₂.
Sadržaj nastao u suradnji s HEP-om
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....