Proteklih nekoliko godina svjedoci smo nevjerojatnih događaja i promjena na globalnom planu, koje se odražavaju i na područje energetike. Sve ozbiljnije korporacije morale su se gotovo preko noći prilagoditi tržišnim turbulencijama i mijenjati svoje strategije i planove. U ovom trenutku i dalje je prioritet osigurati sigurnost opskrbe, koja je ugrožena zbog rata u Ukrajini i nedostatnih opskrbnih pravaca.
- INA ima vertikalno integriran poslovni model koji povećava otpornost na krize, no dok traje kriza u Ukrajini, nitko ne može biti siguran i jamčiti da neće biti izazova. Tu dijelimo sudbinu s cijelom Europom. Kako bismo smanjili rizike na minimum, INA kontinuirano prati situaciju i kretanja na tržištu, pravodobno donosi odluke, reagira na tržišne promjene te odgovorno upravlja svojim financijama - doznajemo od Hrvoja Glavaša, direktora Strateškog poslovanja i javnih poslova u Ini.
Snažan investicijski ciklus
Uz vlastitu proizvodnju, pojašnjava, INA osigurava opskrbu tržišta iz uvoza sklapajući ugovore s renomiranim i pouzdanim partnerima.
- Dodatni izazov svakako predstavlja i inflacija, osobito kada se uzme u obzir snažan investicijski ciklus u kojem se INA trenutačno nalazi. Ako tome pridodamo i dodatni porez na dobit koji će poslovanje kompanije opteretiti s više od 80 milijuna eura, jasno je da to čini pritisak na naše investicijske planove. U ovom trenutku naš investicijski potencijal ostaje isti, no unatoč tome s određenom dozom opreza pratimo utjecaj vanjskog okruženja na naše poslovanje. U slučaju poremećaja preispitat ćemo isplativost svake pojedino planirane investicije, i odlučiti koji je najbolji način za nastavak ulaganja. U takvom okruženju nastavit ćemo s onim projektima koje smo započeli, a osiguravaju nam dugoročno održivo poslovanje - ističe Glavaš.
U Ini otkrivaju da u istraživanje i proizvodnju nafte i plina u Hrvatskoj planiraju uložiti više od 250 milijuna eura, a najznačajniji je projekt u tom pogledu gradnja novih plinskih platformi na sjevernom Jadranu. Istodobno jačaju i svoj inozemni portfelj u Egiptu, gdje su u veljači potpisali ugovor o novoj koncesiji u egipatskoj Zapadnoj pustinji. Gotovo 600 milijuna eura ulažu u projekt nadogradnje Rafinerije nafte Rijeka, koji smatraju ključnim za održivost rafinerijskog poslovanja.
- Dakako, posvećeni smo i tranziciji na zelenu energiju, koja neće biti brza ni jeftina. Upravljanje održivim razvojem u Ini provodi se na najvišoj upravljačkoj razini, s ciljem ugradnje načela održivog razvoja u ključne procese društava INA Grupe. U tom smislu INA Grupa je implementirala Ključne ciljeve i programe održivog razvoja 2021.
- 2025., koji će nam pomoći da ostvarimo svoje razvojne ciljeve. Važan smo dio strategije MOL Grupe 2030+, koju koristimo kao dugoročni okvir za vlastite poslovne strategije kojima se obvezujemo transformirati naše tradicionalno poslovanje temeljeno na fosilnim gorivima u niskougljični, održivi poslovni model. Kako bismo dostigli postavljene ciljeve Europskog zelenog plana, transformacija industrije je neizbježna i smatramo ju velikom prilikom. INA treba i može biti dio rješenja kada je riječ o zelenoj tranziciji, te se ne zadržavamo samo na svojim tradicionalnim djelatnostima - kaže Hrvoje Glavaš.
Projekti u obnovljivim izvorima energije
Konkretno, INA gradi prve dvije solarne elektrane koje će biti puštene u pogon ove godine, a čija će se proizvedena električna energija isporučivati u javnu distribucijsku mrežu. Solarna elektrana u Sisku bit će priključne snage 2645 MW, a s ugrađena 6162 solarna panela očekivana godišnja proizvodnja električne energije bila bi 3968 MWh. U Virju INA gradi drugu solarnu elektranu priključne snage 9 MW. Obje će godišnje proizvoditi zajedno oko 16 MWh električne energije, što je jednako prosječnoj potrošnji električne energije 4800 kućanstava u Hrvatskoj.
Glavaš ističe da je INA započela i s mjerenjem snage vjetra na svojim platformama u Jadranu, kako bi se ispitali potencijali za gradnju odobalnog vjetroparka jednom kada platforme ispune svoju primarnu funkciju.
- Dakle, razvijamo portfelj novih projekata u obnovljivim izvorima energije, analiziramo mogućnosti hvatanja i skladištenja ugljikova dioksida, te radimo na opcijama proizvodnje energije iz biokomponenti. Zanima nas i područje geotermalne energije. Poznato je da je termalni gradijent panonskog bazena znatno viši od europskog prosjeka. INA je otkrila praktički sve poznate geotermalne potencijale u Hrvatskoj te posjeduje potrebna specifična znanja. Natječaji za koncesije su raspisani i INA će u njima svakako sudjelovati - pojašnjava direktor Strateškog poslovanja i javnih poslova.
Što se tiče prometa, još nema konačnog rješenja koje bi zamijenilo naftu i plin. Električni automobili sve više se pokazuju samo kao dio rješenja, jer se sve glasnije govori i o štetnim posljedicama industrije tih vozila za okoliš. Stoga bi u prometu u budućnosti važnu ulogu mogao imati zeleni vodik.
- U tom kontekstu, na lokaciji Rafinerije nafte Rijeka razmatramo gradnju 10 MW elektrolizatora za proizvodnju obnovljivog vodika, koji uključuje i solarnu elektranu. Takav ‘zeleni’ vodik primarno bi se upotrebljavao na dva načina. Za potrebe dekarbonizacije rafinerije, jer sada rafinerija u proizvodnji upotrebljava velika količine vodika iz fosilnih goriva, te za potrebe transportnog sektora, primjerice autobusa na vodik, čime bi INA postala prvi proizvođač ‘zelenog’ vodika na komercijalnoj razini u Republici Hrvatskoj - ističe Glavaš.
Način na koji se vozimo, putujemo i odmaramo mijenja trendove kada je riječ o benzinskim postajama, koje se sada transformiraju u maloprodajna mjesta. INA je sa širokom ponudom roba i usluga, implementacijom gastrokoncepta Fresh Corner kao mjesta za okrepu na putovanju, te digitalnim programom vjernosti Ina Loyalty, u koji je uključeno više od 470.000 kupaca, daleko odmaknula u tome.
- Cilj nam je i dalje unapređivati i širiti maloprodajnu mrežu, kako bismo ojačali poziciju na tržištima na kojima poslujemo. Stoga smo s MOL-om u procesu preuzimanja maloprodajnog i veleprodajnog poslovanja OMV-a Slovenija, što će doprinijeti jačanju prisutnosti Ine na slovenskom tržištu - zaključuje Glavaš.
