ESB drugi put ove godine podigao ključnu kamatnu stopu, na 2,5 posto

Europska središnja banka opet je podigla ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, na 2,5 posto, drugi put ove godine, kako bi obuzdala novi inflacijski pritisak izazvan snažnim rastom cijena nafte. Odluka je bila očekivana pošto je inflacija u kolovozu porasla na 3,3 posto i šesti mjesec zaredom ostala iznad ciljanih dva posto. Nafta je ovaj tjedan opet premašila 100 dolara po barelu, a od početka srpnja poskupjela je gotovo 40 posto nakon propasti primirja između SAD-a i Irana.

ESB upozorava da sukob na Bliskom istoku i dalje potiče inflaciju, ponajprije preko energije, koja je u kolovozu u eurozoni bila 14% skuplja nego godinu prije. Ipak, temeljna inflacija spustila se s 2,5 na 2,4%, a inflacija usluga s 3,3 na 3%, pa zasad nema mnogo znakova da se skuplja energija snažnije prelijeva na ostale cijene.

ESB i dalje očekuje prosječnu inflaciju od tri posto ove godine, ali je prognoze za 2027. i 2028. podigao na 2,5 odnosno 2,1 posto. Deutsche Bank predviđa novo povećanje kamata u prosincu, na 2,75 posto, a financijska tržišta takvom ishodu daju više od 90 posto izgleda.

Više kamate poskupljuju zaduživanje države, poduzeća i građana, no većina korisnika stambenih kredita u Hrvatskoj zaštićena je fiksnom kamatnom stopom. Šestomjesečni Euribor od početka godine porastao je gotovo 70 baznih bodova, na oko 2,7 posto, ali je njegovoj izravnoj promjeni izloženo samo oko pet posto stambenih kredita.

Hrvatske dužnike dodatno štiti zakonska gornja granica promjenjive kamatne stope. HNB zato procjenjuje da je izloženost kućanstava kamatnom riziku razmjerno mala te da bi i osjetniji rast Euribora imao ograničen učinak na njihovu sposobnost otplate dugova. q Marina Klepo