Geopolitičke napetosti sve snažnije utječu na ekonomiju: ESB podignula prognozu inflacije!

Uslijed skoka cijena nafte i probuđenog straha od novog inflacijskog vala, Europska središnja banka (ESB) zadržala je ključnu kamatnu stopu na dva posto, šesti sastanak zaredom. Istodobno je podignula prognozu inflacije, upozorivši da će "značajan utjecaj" na nju u kratkom roku imati rastuće cijene energije, dok je smanjila očekivanja u pogledu gospodarskog rasta.

Stručnjaci ESB-a sada očekuju da će inflacija ove godine porasti na 2,6 posto, dok je u prosincu prognoza iznosila 1,9 posto. Na srednjoročni cilj od dva posto inflacija bi se trebala vratiti iduće godine, a 2028. iznosit će 2,1 posto. Šok cijena energije znatno će pogoditi i ovogodišnji gospodarski rast, pa je ESB spustio prognozu s 1,2 posto u prosincu na 0,9 posto. Za 2027. godinu prognoza je smanjena za 0,1 postotni bod, na 1,3 posto, dok su očekivanja za 2028. ostala nepromijenjena na 1,4 posto.

"Rat na Bliskom istoku remeti robna tržišta i pritišće realne dohotke i povjerenje", kazala je predsjednica ESB-a Christine Lagarde na redovnoj tiskovnoj konferenciji. Prema njezinim riječima, rast europodručja zasad počiva na uslužnom sektoru, uz očekivanje da će privatna potrošnja ostati glavni oslonac i u narednim godinama. No, geopolitičke napetosti sve snažnije utječu na ekonomiju.

Inflacija u Hrvatskoj još ubrzala, Švaljek otkrila što nas čeka zbog rata na Bliskom istoku

"Vanjsko okruženje i dalje je zahtjevno, osobito u svjetlu volatilnih globalnih trgovinskih politika", dodala je Lagarde, upozorivši da su upravo ti čimbenici doveli do revizije naniže ključnih komponenti rasta. "To je rezultiralo smanjenjem projekcija potrošnje i investicija, osobito za 2026."

ESB pritom razmatra i nepovoljnije scenarije. "U alternativnim scenarijima učinak bi bio još izraženiji, uz snažniji i dugotrajniji energetski šok", upozorila je Lagarde.

Govoreći o budućim potezima središnje banke, naglasila je fleksibilan pristup: "Slijedit ćemo pristup koji ovisi o podacima i donositi odluke od sastanka do sastanka. Odluke o kamatnim stopama ovisit će o procjeni inflacijskih izgleda, rizika te pristiglih gospodarskih i financijskih podataka, uključujući dinamiku temeljne inflacije."

Lagarde je uputila i poruku fiskalnim vlastima u kontekstu rasta cijena energije: "Svaki fiskalni odgovor na energetski šok trebao bi biti privremen, ciljan i pažljivo usmjeren."

"Rizici za inflaciju naglašeno su usmjereni prema gore, dok su rizici za rast okrenuti prema dolje", istaknula je, jasno opisujući sve izraženiji raskorak između cjenovnih pritisaka i gospodarske aktivnosti. Rat i povezani poremećaji u opskrbi energijom, kako je naglašeno, istodobno podižu inflaciju i smanjuju gospodarsku aktivnost, stvarajući izazovan okvir za monetarnu politiku.

Unatoč tome, ESB zasad ne signalizira neposrednu promjenu smjera. "Spremni smo djelovati", naglasila je Lagarde, ostavljajući otvorenom mogućnost reakcije u slučaju daljnjeg rasta inflacijskih pritisaka. Time središnja banka zadržava opciju ponovnog zaoštravanja politike, ali bez unaprijed definiranog puta.

Prije rata tržišta su očekivala da će kamatne stope ostati nepromijenjene do kraja godine, no potom su oštro promijenila svoje prognoze. Prema podacima Reutersa, predviđala su se dva povećanja od po četvrtinu postotnog boda do listopada, pri čemu je prvo očekivano tijekom ljeta.