U nastavku donosimo:
- što zadržavanje stopa ESB-a znači za hrvatske kredite i inflaciju
- koje trendove u kamatama na stambene i gotovinske kredite potvrđuju podaci HNB-a
- kako bankarska likvidnost i tržišna konkurencija premještaju fokus prema kreditiranju
- koje učinke imaju pooštrene mjere HNB-a na dinamiku zaduživanja kućanstava i poduzeća
- iskustva i stavove klijenata o dostupnosti kredita i cijenama zaduženja u praksi
Peti put zaredom Europska središnja banka zadržala je ključnu kamatnu stopu na dva posto, nakon što je inflacija popustila, a rast ekonomije pokazao se snažnijim od očekivanog. Inflacija je u siječnju pala na 1,7 posto, a BDP eurozone u četvrtom je tromjesečju bio malo veći od predviđanja ekonomista, zabilježen je rast od 0,3 posto u odnosu na prethodni kvartal. Upravno vijeće ESB-a naglašava da gospodarstvo "ostaje otporno u izazovnom globalnom okruženju", ukazujući na nisku nezaposlenost, povećanje javnih ulaganja i obrambene potrošnje te "solidne" bilance privatnog sektora. Također, ocjenjuje da bi se inflacija "trebala stabilizirati" u srednjoročnom razdoblju na ciljanoj razini od dva posto.
Izgledi za inflaciju, rekla je predsjednica ESB-a Christine Lagarde, i dalje su neizvjesni. Dok bi globalno političko okruženje, posebno rast cijena energenata, moglo potaknuti njezin rast, jači euro mogao bi pridonijeti njezinu snižavanju. Također, "ako bi rast plaća bio sporiji, inflacija usluga mogla bi se smanjiti kasnije nego što se očekivalo".
Kada je posrijedi prijenos kamatnih stopa ESB-a na privatni sektor, od posljednjeg sastanka u studenome su neznatno rasle, poput bankovnih kamata za tvrtke, s 3,5 posto u studenome na 3,6 posto u prosincu. Prosječna kamatna stopa na nove hipoteke ostala je stabilna, na 3,3 posto u prosincu. Međutim, prethodna smanjenja kamatnih stopa ESB-a, koja su počela u lipnju 2024., spustila su troškove zaduživanja u europodručju na najnižu razinu od prosinca 2022. godine. Mnogi analitičari smatraju da će ključne kamatne stope ostati nepromijenjene do kraja ove godine.
Dok hrvatska inflacija ostaje na povišenim razinama, znatno iznad prosjeka eurozone, kamatne stope slijede trend pada. Domaćim bankama smanjila se isplativost držanja depozita kod središnje banke, pa raspoloživu likvidnost nastoje u većoj mjeri usmjeriti u kredite. Prosječna kamatna stopa na stambene kredite, kako pokazuju podaci HNB-a, u prosincu je iznosila 3,04 posto, a godinu prije bila je na razini od 3,69 posto, što znači da je pala za 64 bazna poena. Kod gotovinskih nenamjenskih kredita u istom je razdoblju pala na 5,53 posto, s 5,95 posto u prosincu godinu prije. U slučaju poduzeća pad je još izraženiji: primjerice, na iznose kredita od 250 tisuća do milijun eura spustila se za 88 baznih poena, s 4,60 na 3,72 posto. Uz politiku ESB-a, spuštanju domaćih kamatnih stopa pridonosi i prisutna konkurencija na tržištu, odnosno nastojanje banaka da pridobiju nove klijente i povećaju tržišni udjel.
Očekuje se da će dinamiku kreditiranja malo usporiti mjere HNB-a koje su na snazi od srpnja prošle godine. Pooštreni uvjeti kreditiranja malo su usporili rast gotovinskih kredita, a oni stambeni nastavljaju solidni rast. Na kraju prošle godine rasli su po stopi od oko 12 posto, a u HNB-u napominju da u slučaju tih kredita cilj nije niti bio znatnije usporavanje, nego prije smanjiti rizičnost njihova odobravanja, što je već vidljivo.
