Christine Lagarde napušta mjesto šefice ESB-a, FT: Obratite pažnju na tajming odlaska

Predsjednica Europska središnja banka Christine Lagarde razmatra mogućnost odlaska s čela ESB-a prije isteka svojeg osmogodišnjeg mandata u listopadu 2027. godine, objavio je Financial Times, pozivajući se na upućene izvore iz europskih političkih i financijskih krugova. Prijevremeni odlazak Lagarde, prema svemu sudeći, povezan je s političkim kalendarom u Francuskoj. Namjera joj je otići prije predsjedničkih izbora u travnju sljedeće godine kako bi predsjednik na odlasku Emmanuel Macron mogao "imati pravo glasa" prilikom odabira novog čelnika za jednu od najvažnijih institucija Europske unije".

Kada će Lagarde točno otići, nije poznato, a iz ESB-a su poručili da je predsjednica "potpuno usredotočena na svoju misiju i nije donijela nikakvu odluku o kraju svojeg mandata".

Kao njezine izgledne nasljednike u ESB-u, prema pisanju FT-ja, europski ekonomisti vide bivšeg guvernera španjolske središnje banke Pabla Hernándeza de Cosa i njegova nizozemskog kolegu Klaasa Knota na glavnim izborima za sljedećeg predsjednika središnje banke eurozone. Članica Izvršnog odbora ESB-a Isabel Schnabel izjavila je da je zainteresirana za posao, a ljudi upoznati s razmišljanjem predsjednika Bundesbanka Joachima Nagela rekli su da je i on zainteresiran za tu ulogu.

Tko god bude izabran za novog predsjednika, bit će ključni partner u vođenju monetarne politike eurozone Borisu Vujčiću, koji bi početkom lipnja trebao preuzeti mjesto potpredsjednika ESB-a. U institucionalnoj hijerarhiji ESB-a predsjednik i potpredsjednik zajedno čine jezgru Izvršnog odbora i usmjeravaju rad Upravnog vijeća, tijela koje donosi ključne odluke poput onih o kamatnim stopama.

Osmogodišnji mandat u ESB-u Lagarde je preuzela u studenom 2019. godine, naslijedivši Marija Draghija. U Frankfurt je stigla s mjesta čelnice Međunarodnog monetarnog fonda, na kojem je bila osam godina, od 2011. do 2019., kao prva žena u povijesti te institucije. Prije toga bila je francuska ministrica financija, što joj je osiguralo snažan politički profil, ali i iskustvo upravljanja krizama. U ESB-u je preuzela dužnost neposredno prije izbijanja pandemije covida-19. Njezin mandat obilježile su izvanredne mjere monetarnog popuštanja tijekom pandemije, potom energetski šok i inflacijski val nakon ruske invazije na Ukrajinu te najbrži ciklus podizanja kamatnih stopa u povijesti eura.

Financial Times se osvrnuo i na visinu primanja predsjednice ESB-a, navodeći da su ona znatno veća od službeno prikazanih. Osnovna godišnja plaća iznosi nešto više od 466.000 eura bruto, a s dodacima za reprezentaciju, stanovanje i drugim naknadama ukupna primanja dosežu približno 726.000 eura godišnje. Time se svrstava među najplaćenije dužnosnike europskih institucija, što povremeno izaziva političke polemike, osobito u razdoblju fiskalne štednje i rasta troškova života u državama članicama.