Europska unija i Meksiko danas su postigli novi dogovor o trgovini koji je dio šireg moderniziranog Globalnog sporazuma između EU-a i Meksika, priopćili su iz Europske omisije. Gotovo sva trgovina robom između EU-a i Meksika odvijat će se bez carina, uključujući i poljoprivredni sektoru, dok će jednostavniji carinski postupci doprinijeti razvoju industrije EU-a, uključujući sektore kao što su farmaceutski proizvodi, strojevi i transportna oprema. EU i Meksiko se ovim dogovorom obvezuju učinkovito ispuniti svoje obveze u okviru Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama, a ovo će biti prvi trgovinski sporazum EU-a u koji je uključena borba protiv korupcije u javnim i privatnim sektorima.
„Današnjim dogovorom dokazali smo da trgovina može i mora biti korisna za obje strane. Suradnja Meksika i EU-a polučila je rezultat od uzajamne koristi. To smo postigli kao partneri koji su spremni na raspravu i obranu svojih interesa, ali koji su isto tako spremni na kompromis kako bi izišli jedni drugima u susret. Ovim dogovorom Meksiko se pridružuje Kanadi, Japanu i Singapuru na rastućem popisu partnera koji žele surađivati s EU-om u obrani otvorene, pravedne trgovine utemeljene na pravilima”", ustvrdio je tim povodom Jean-Claude Juncker, predsjednik Europske komisije.
U Europskoj komisiji su uvjereni kako će od današnjeg dogovora, nakon što ga se finalizira i odobri, imati koristi i poduzeća i potrošači u cijeloj Europi, a njime će se ujedno promicati program trgovinske politike temeljen na vrijednostima EU-a. Pritom se napominje kako je, otkad je prošli trgovinski sporazum između EU-a i Meksika stupio na snagu 2000., trgovina između EU-a i Meksika raste po stopi od oko 8 % godišnje, što je dovelo do cjelokupnog povećanja od 148 % u trgovini robom tijekom tog razdoblja. Unatoč pozitivnim rezultatima trgovinski odnos mogao se poboljšati u mnogo područja, što se u novom sporazumu rješava ukidanjem carina na gotovu svu trgovinu robom.
EK štiti zviždače
Europska komisija je predložila novi akt kojim bi se ojačala zaštita zviždača u cijelom EU-u. Naime, nedavni skandali, kao što su „Dieselgate”, LuxLeaks, „panamski dokumenti” ili aktualna otkrića u vezi s društvom Cambridge Analytica, pokazuju da zviždači mogu igrati važnu ulogu u otkrivanju nezakonitih aktivnosti koje ugrožavaju javni interes i dobrobit naših građana i društva. Današnjim prijedlogom, ističe se u priopćenju EK, utvrdit će se novi standardi na razini EU-a, te će se tako zajamčiti visoka razina zaštite za zviždače koji prijave kršenja prava EU-a.
Novim aktom uspostavit će se sigurni kanali za prijavljivanje unutar organizacija, te za prijavljivanje javnim tijelima. Jednako tako će se zviždači zaštititi od otpuštanja, nazadovanja i drugih oblika odmazde, te će se nacionalna tijela obvezati da obavješćuju građane i osiguravaju izobrazbu o postupanju prema zviždačima za javna tijela. Sva poduzeća s više od 50 zaposlenika ili s godišnjim prometom koji premašuje 10 milijuna eura morat će uspostaviti interni postupak za obradu prijava zviždača, a novim će aktom biti obuhvaćena i sva državna i regionalna tijela vlasti te općine s više od 10 000 stanovnika.
Europljani općenito zadovoljni, ali zabrinuti
Posebno istraživanje Eurobarometra pod nazivom "Smatraju li Europljani život u EU-u pravednim?" pokazalo je kako većina Europljana smatra da je život u EU-u općenito pravedan, no izražava se zabrinutost u pogledu rada pravosuđa, političkih odluka ,te dohodovne nejednakosti. Anketa je pokazala da više od polovine ispitanika smatra da građani imaju jednake mogućnosti za napredovanje (58 %). Međutim, ta brojka skriva znatne razlike među regijama – s tom se tvrdnjom složilo 81 % ispitanika u Danskoj, no samo 18 % u Grčkoj. Nadalje, ispitanici su manje optimistični kada je riječ o pravednosti u posebnim područjima. Samo 39 % smatra da pravda uvijek pobjeđuje, uz jednak udio onih koji se ne slažu s tom tvrdnjom. Još pesimističnije, samo 32 % smatra da se političke odluke dosljedno primjenjuju na sve građane, s čime se ne slaže čak 48 % ispitanika.
Općenito, što su ispitanici obrazovaniji, mlađi i uspješniji, veća je vjerojatnost da smatraju život pravednim. Velika većina smatra da su dohodovne nejednakosti prevelike (84 %), od 96 % u Portugalu i 92 % u Njemačkoj do 59 % u Nizozemskoj. U svim zemljama osim Danske više od 60 % ispitanika slaže se da bi vlade trebale poduzeti mjere za smanjenje razlika. Da su dobro zdravlje i kvalitetno obrazovanje ključni ili važni za napredovanje u životu, smatra 98 % odnosno 93 % ispitanika.
Pritom više od 90 % smatra kako su za to također ključni ili važni vrijedan rad i poznanstva. Manje važnima smatraju obiteljsko bogatstvo, politička poznanstva, etničko podrijetlo ili spol. Manje od polovine ispitanika (46 %) smatra da su mogućnosti za napredovanje postale ujednačenije u usporedbi s razdobljem prije 30 godine (više od 70 % na Malti, te u Finskoj i Irskoj, no manje od 25 % u Hrvatskoj, Francuskoj i Grčkoj). Općenito, 47 % Europljana smatra globalizaciju pozitivnom, a 21 % se ne slaže s tom tvrdnjom. Migraciju u svoju zemlju pozitivnom smatra 39 % ispitanika, a negativnom 33 %.