Europska komisija planira preoblikovati zakon o zaštiti voda kako bi ubrzala razvoj rudnika kritičnih minerala, unatoč tome što se mnogi nalaze u sušnim regijama s nedostatkom vode, zaključak je analize tvrtke Watershed Investigations koju su podijelili s Guardianom.
Rudarstvo je industrija koja intenzivno koristi vodu jer su velike količine potrebne za preradu rude, suzbijanje prašine, gospodarenje otpadom i odvode u rudnicima. Iako moderni projekti recikliraju vodu, količina vode koja im je potrebna i dalje je velika. Analitičari se pribojavaju da bi u nekim regijama to povećalo pritisak na ionako preopterećene rijeke i zalihe vode pa bi sušna ljeta postala još veći problem.
Analiza Watershed Investigationsa pokazala je da se više od polovice od 33 planirana nova ili proširena rudnika, označena kao “strateški projekti” prema Zakonu EU o kritičnim sirovinama, nalazi u područjima koja su se u proteklih 20 godina suočavala s velikim sušama, a četvrtina je u regijama s nedostatkom vode.
Šest strateških rudnika planirano je za područja s velikim nedostatkom vode u Španjolskoj, a ostali u Portugalu i Grčkoj. Sve tri zemlje Europska agencija za okoliš svrstala je među 10 zemalja s najgorom nestašicom vode. Katalonija je, primjerice, 2024. godine proglasila izvanredno stanje zbog najgore suše ikada, a u Andaluziji su uvedena ograničenja korištenja vode. Prema programu promatranja Zemlje EU-a, 2022. godine čak je 96 posto Portugala prolazilo kroz “ekstremne” ili “teške” uvjete suše.
Neki projekti već su izazvali žestoko protivljenje. Ekološka organizacija Ecologistas en Acción osporava odluku Europske komisije o dodjeli statusa strateškog projekta svim španjolskim rudnicima. Tvrde da nisu pravilno razmotreni rizici za vodne resurse, bioraznolikost i zaštićena područja.
Globalna potražnja za ključnim mineralima utrostručila se od 2010. godine, jer se zemlje utrkuju u izgradnji infrastrukture umjetne inteligencije, električnih vozila, tehnologija obnovljivih izvora energije i obrambenih sustava. Očekuje se da će se do 2030. godine ponovno više nego udvostručiti, a predviđa se da će potreba za grafitom, litijem i kobaltom porasti za gotovo 500 posto do 2050. u odnosu na razinu iz 2020. godine.
Zabrinuta zbog ovisnosti o uvozu, Unija je 47 projekata rudarstva, prerade i recikliranja označila kao “strateške projekte”, što pomaže ubrzati procese izdavanja dozvola za projekte.
Ekološke skupine pak je uznemirilo što Bruxelles priprema reviziju Okvirne direktive o vodama (ODV), ključnog zakona EU-a kojim se štite rijeke, podzemne vode i močvare. Cilj je ukloniti zapreke u izdavanju dozvola i poboljšati pristup strateškim mineralima, za što se zalagao Euromines, trgovinsko udruženje europske rudarske i metalurške industrije. Žele dulje rokove za zemlje u ispunjavanju ciljeva kvalitete vode, izmjene načina na koji se pravilo “bez pogoršanja” Okvirne direktive o vodama primjenjuje na vodna tijela i veću pravnu sigurnost za rudarske i druge industrijske projekte. Odbacuju tvrdnje da je izmjena zakona “dozvola za zagađivanje”.
“Naš glavni prioritet ostaje konstruktivna suradnja s kreatorima politika kako bismo osigurali snažne mjere zaštite okoliša uz pravnu jasnoću i predvidljivost za tijela koja izdaju dozvole”, rekao je glasnogovornik Eurominesa.
Europska komisija pak je istaknula da su strateške projekte procijenili neovisni stručnjaci i da moraju biti u skladu s propisima EU-a o zaštiti okoliša. Glasnogovornik je rekao da će se u pregledu Okvirne direktive o vodama razmotriti načini za poboljšanje pristupa kritičnim sirovinama uz istodobnu zaštitu okoliša i ljudskog zdravlja, a procjene utjecaja na okoliš i vodu provode nacionalne vlasti.
Profesor Kaveh Madani, ravnatelj Instituta za vodu, okoliš i zdravlje Sveučilišta Ujedinjenih naroda, ipak je upozorio da je uklanjanje zaštitnih mjera opasno.
“Zaštitne mjere koje se sada prikazuju kao prepreke već su krhke i pune praznina. Njihovo uklanjanje danas se može slaviti kao učinkovitost, ali povijest bi to sutra mogla smatrati nepromišljenošću”, naglasio je. Ubrzano rudarenje u regijama s nedostatkom vode nazvao je “oblikom ruskog ruleta”.
“Kratkoročno se može činiti kao ekonomski poticaj, ali jedan ozbiljan neuspjeh na pogrešnoj lokaciji može neutralizirati mnoge obećane dobitke – posebno kada je šteta za ljude, rijeke, vodonosnike i ekosustave dugotrajna ili nepovratna”, poručio je profesor Madani.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....