U nastavku donosimo:
- što pokazuju najnoviji trendovi potrošnje u Hrvatskoj u odnosu na druge europske zemlje
- zašto rast kupnje novih automobila i nekretnina upućuje na promjene u stvarnoj kupovnoj moći
- koje skrivene izvore prihoda ističe ekonomistica Marina Tkalec s Ekonomskog instituta
- kako se dio domaće potrošnje prelijeva u trajna dobra i inozemna putovanja
- što iz “slučaja Portugala” i iskustva Baltika znači za sljedeću fazu hrvatske konvergencije
- koje rizike nosi “prociklička” potrošnja i što određuje održivost sadašnjeg standarda -
Nesigurnost oko gospodarske situacije i troškova života uvelike određuje raspoloženje potrošača u mnogim europskim zemljama, pa ostaju oprezni i skloniji štednji. Godišnja anketa platforme Moneybox nedavno je pokazala da u Velikoj Britaniji, primjerice, oko 30 posto ispitanika planira smanjiti luksuzne kupnje, odustati od naručivanja hrane, baciti neiskorištene pretplate i smanjiti broj noćnih izlazaka. Prednost će dati stvaranju "crnog fonda", većem izdvajanju za mirovinu i poboljšanju uvjeta stanovanja.
O potrošačkim planovima hrvatskih građana zasad nema posebnih istraživanja, ali sve upućuje na to da će njihov potrošački optimizam potrajati još neko vrijeme, a time i doprinos ukupnom rastu ekonomije. Premda je inflacija mnogima učinila život skupim, prije svega onima ko...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....