Zajednica europskih operatera plinovodima ENTSOG, čiji je član i naš Plinacro, izašla je s procjenom da Europa prvi put u novijoj povijesti može "izgurati" ovogodišnju sezonu grijanja i bez ruskog plina.
"U slučaju uobičajeno hladne zime europska plinska mreža, oslanjajući se na LNG i plin iz Norveške kao najveće izvore opskrbe, omogućuje zadovoljenje potražnje i zadržavanje, u prosjeku, više od 30 posto razine zaliha u svim podzemnim skladištima plina do kraja zimske sezone u travnju 2024.", navodi se u izvješću ENTSOG-a pod nazivom "Pregled zimske opskrbe", u kojem se, osim uobičajeno hladne, razmatra i scenarij izrazito hladne zime. U potonjem scenariju, prema istome izvoru, sve europske zemlje moći će održavati prosječnu razinu zapunjenosti podzemnih skladišta od samo devet posto i računati na pad potražnje za plinom od sedam posto s odrazom na ukupna kretanja u gospodarstvu.
Pad potražnje
"Pod pretpostavkom dostupnosti različitih izvora plina, potražnja za plinom može se zadovoljiti bez opskrbe iz Rusije. U slučaju niske dostupnosti LNG-a, opskrba plinovodima iz Rusije, a pod time mislimo i na plinovod preko Ukrajine i na Turski tok, poboljšala bi ukupnu situaciju", navodi ENTSOG.
Prosječno stanje zapunjenosti europskih podzemnih skladišta bitno je za zadovoljenje potražnje u tzv. vršnim danima, kad su temperature izrazito niske. U spomenutoj analizi upozorava se kako u slučaju dodatnih zahlađenja u uvjetima ionako hladne zime, odnosno u "vršnim danima", uz uvjet da Rusija potpuno obustavi isporuku plina Europi, europske zemlje ne bi mogle zadovoljiti ukupnu potražnju. Došlo bi, prema istome scenariju, do pada potražnje za plinom od devet posto.
"U slučaju potpunog prekida opskrbe iz ruskih plinovoda i hladne zime, kombinacija povećanih kapaciteta i smanjenja potražnje za plinom za 15 posto omogućila bi plinskoj mreži da zadovolji potražnju i postigne prosječnu razinu zaliha od 27 posto", izračunao je ENTSOG.
U razmatranju scenarija za novu sezonu grijanja u Europi ENTSOG polazi, među ostalim, od stanja zapunjenosti europskih skladišta 1. listopada ove godine od 96 posto, što je, ističu, najveća zapunjenost u posljednjih pet godina. Zajednica europskih plinovoda napominje kako je visoka zapunjenost posljedica štednje tijekom godine i snažnog početnog uplinjavanja skladišta u početku priprema za sezonu grijanja koje je popunilo 56 posto kapaciteta skladišta.
Prema izračunu zajednice europskih plinovoda, u uvjetima uobičajeno hladne zime potražnja za plinom u Europi iznosi oko 17.000 gigavatsati dnevno, a za vrijeme izrazito hladne zime potražnja je oko 20 posto veća i kreće se na razini od oko 21.000 gigavatsati dnevno. Uobičajeno hladna zima u ovoj analizi izračunata je temeljem podataka o temperaturama u Europi od 2017. do 2022.
Strateške zalihe
Hrvatska je u izvješću Zajednice europskih operatera plinovodima izdvojena kao tržište na kojem bi u slučaju izrazito hladne zime moglo doći do najvećeg pada potražnje za plinom, od čak 19 posto, u slučaju dvotjednog razdoblja naglašeno niskih temperatura. U vršnom danu, procjenjuje isti izvor, pad potražnje za plinom na našem tržištu može ići i do 24 posto.
Povoljnom scenariju za tekuću sezonu grijanja, napominje ENTSOG, pridonose stalna ulaganja u plinsku infrastrukturu u Europi uz, navodi se, očekivana proširenja kapaciteta za opskrbu i tijekom predstojeće zime. Dodaje se i bolja suradnja između kompanija koje upravljaju plinovodima, efikasnije korištenje mreže i kapaciteta na LNG terminalima.
Razmatrajući moguće odgovore europskih država na nedovoljnu ponudu plina i smanjenje potražnje za njime u uvjetima izrazito hladne zime, ENTSOG napominje kako dio europskih država raspolaže i strateškim zalihama plina, a neke od njih, otkriva zajednica plinovoda, spremne su upotrijebiti zalihe da spriječe pad potražnje za plinom. Zajednički odgovor Europe, predlaže spomenuta organizacija, na eventualnu potpunu obustavu isporuke ruskog plina treba biti dodatno povećanje skladišta i zaliha te nastavak zamjene plina gdje god je to moguće nekim drugim energentom kako bi se ukupna potražnja za plinom u Europi smanjila za 15 posto. Potonjim mjerama, zaključuje ENTSOG, europske zemlje mogu napuniti skladišta za sezonu grijanja 2034./35. bez ruskog plina.
Novi terminali
U Europi se, prema istome izvoru, trenutno radi na četiri nova LNG terminala. Riječ je o dva terminala s FSRU brodom u Njemačkoj, Brunsbüttel Hafen i Stade, Le Havre u Francuskoj, također s FSRU brodom, te LNG terminalu Musel u Španjolskoj.
Kada se europska opskrba plinom sagleda u gigavatsatima na dan, dolazi se do potrošnje od 16.154 gigavatsata dnevno, od čega iz Rusije pritječe 750 gigavatsati dnevno. Temeljem i tih pokazatelja, zajednica operatera ocjenjuje da se ruski udio može nadomjestiti, među ostalim, većim uvozom s drugih tržišta ili boljom organizacijom distribucije plina između država.
Powered by PPD