Aktualna, u novijoj povijesti nezapamćena energetska kriza, neizvjesnost dugoročne opskrbe energentima, izrazita volatilnost cijena na energetskim tržištima i nemogućnost iole preciznijeg predviđanja tržišnih trendova, Europsku su uniju i sve njene članice, pa tako i Hrvatsku, prisilile da ubrzano rade na dekarbonizaciji gospodarstva i jačanju energetske samodostatnosti. Unatoč enormnom rastu cijena energenata i električne energije na burzama, koje stvaraju pritisak na poslovanje ključnih energetskih kompanija, od njih se očekuje da budu nositelji tog procesa. Nama je to u fokusu već posljednjih nekoliko godina. Naravno, to je izazov. Za ilustraciju, na referentnoj burzi u Budimpešti veleprodajna cijena isporuke za godišnji ugovor se s oko 50 eura za MWh u 2020. i prvoj polovici 2021. podigla krajem 2021. iznad 200 eura da bi trenutno iznosila više od 250 eura. Megavatsat za prvi kvartal 2023. košta skoro 300 eura. Plin je u dvije godine poskupio skoro 1.500 posto. Prvi brod s LNG-em koštao je 23 milijuna eura, a u travnju ove godine skoro 130 milijuna. Brod s ugljenom za TE Plomin lani je koštao šest milijuna eura, a zadnji dopremljeni pet puta više. U dvije godine cijena emisijskih jedinica CO2 povećala se skoro 500 posto.
Pritisak na prodajne cijene struje i plina počeo je već u rujnu-listopadu prošle godine. Kao odgovor na to, Vlada je definirala vrlo sveobuhvatan paket mjera za ublažavanje udara cijena energije, kojim su hrvatski građani zaštićeni u najvećoj mogućoj mjeri, tako da su prosječne prodajne cijene plina i struje u Hrvatskoj i nadalje među najnižima od svih država EU. Kad je sredinom veljače najavljeno donošenje paketa, računalo se da će ograničenje porasta cijene električne energije za kućanstva prosječno na 9,6 posto, HEP-u smanjiti prihode u iznosu od oko 460 milijuna kuna u odnosu na prihode uz cijenu koja bi osiguravala normalno poslovanje. Tjedan dana poslije počela je agresija na Ukrajinu, što je dovelo do novih poskupljenja plina i električne energije na burzama. Tome se pridružila gotovo nezabilježena suša u dosadašnjem dijelu godine, zbog čega su naše hidroelektrane, kao najjeftiniji izvor u proizvodnom miksu, proizvodile znatno manje od plana. Sve to može rezultirati negativnijim učinkom na poslovanje HEP-a od predviđenog. Ove smo godine nastavili i s otpisom potraživanja za energiju od građana stradalih u potresu na Banovini. Do sada smo otpisali više od 100 milijuna kuna.
Uz navedeno, HEP će dati i pun doprinos aktivnostima Vlade i Ministarstva na rješavanju problema s opskrbom plinom. Rat u Ukrajini je preko noći sve preokrenuo. Europska plinska infrastruktura, dominantno oslonjena na dobavne pravce iz Rusije, u kratkom se roku mora redizajnirati tako da se dokine ovisnost o ruskom plinu. U izgradnji te nove europske energetske arhitekture značajnu će ulogu imati Hrvatska, pa tako i HEP. Sad se vidi kolika je važnost LNG terminala ne samo za Hrvatsku, nego i za susjedne države. Dobava plina putem terminala, uz planirano zapunjavanje skladišta plina u Okolima jamči sigurnu opskrbu u Hrvatskoj u idućem razdoblju. Dugoročno, sigurnost opskrbe povećat će se povećanjem kapaciteta LNG terminala i pratećeg plinovoda, a što je naša vlada ugradila u prioritete EU financiranja.
Naravno, u situaciji kad Europa okreće leđa ruskom plinu, nafti i ugljenu, za Hrvatsku je od presudne važnosti ubrzati zelenu energetsku tranziciju. Zato HEP ubrzava realizaciju projekata obnovljivih izvora energije. Nakon što je 2020. u pogon puštena sunčana elektrana Vis, prošle su godine u pogon puštene SE Marići i druga faza SE Kaštelir u Istri te elektrana Kosore jug kod Vrlike. Ove je godine s radom počela SE Stankovci, a pred ulaskom u pogon je trenutno najveća hrvatska sunčana elektrana, SE Obrovac. U ovom trenutku u izgradnji imamo četiri sunčane elektrane. Za izgradnju dodatnih pet, ukupne snage oko 130 MW, namjeravamo koristiti kreditna sredstva EBRD-a. Za SE Korlat u svibnju je objavljen međunarodni tender za gradnju. Taj nam je projekt u fokusu kako zbog procijenjene vrijednosti od 600 milijuna kuna i instalirane snage od skoro 100 MW, tako i zbog činjenice da ćemo tamo napraviti prvi obnovljivi hibridni energetski park u Hrvatskoj. U suncu i vjetru u ovom trenutku u razvoju i pripremi imamo oko 60 projekata. Za nekoliko projekata planiramo ishoditi građevinske dozvole još ove godine, a ostale do kraja 2025. Procijenjene investicije u tih šezdesetak projekata ukupne snage oko 1.400 MW, iznose oko 11 milijardi kuna. Zato nam je svima u Hrvatskoj u interesu da HEP zadrži snažan investicijski kapacitet.
Od ostalih aktualnih projekata najveći je dogradnja Hidroenergetskog sustava Senj s povećanjem snage od 412 MW i ulaganjima od 3,4 milijarde kuna. Prvi segment tog projekta, HES Kosinj, Vlada je proglasila projektom od strateškog interesa. Tamo uskoro očekujemo početak radova na tunelu i kanalu Bakovac–Lika. Punu pozornost posvećujemo i pogonskoj spremnosti te produljenju životnog vijeka postojećih hidroelektrana. Zato planiranom dinamikom nastavljamo realizaciju gotovo 4 milijarde kuna vrijednog ciklusa njihove rekonstrukcije i revitalizacije. Zatim, iduće godine planiramo pustiti u rad visokoučinkoviti kombi-kogeneracijski blok u Elektrani-toplani Zagreb vrijedan 900 milijuna kuna. Sličan projekt razvijamo i u Osijeku. U sektoru toplinarstva u tijeku je 700 milijuna kuna vrijedna modernizacija trećine postojeće vrelovodne mreže grada Zagreba, a u Osijeku zamjena spojnog vrelovoda.
Spomenuti projekti za cilj imaju izgradnju niskougljičnog društva, smanjenje ovisnosti o energentima iz Rusije i jačanje energetske samodostatnosti Hrvatske. Ujedno, zbog očekivane značajne zastupljenosti domaće komponente u vrijednosti investicija, njihovom ćemo realizacijom nastaviti bitno doprinositi daljnjem rastu BDP-a i nacionalnog gospodarstva.