U nastavku donosimo:
- mrežu paravan-kompanija povezanih s fintechom A7 i način na koji je ulazila u globalni sustav plaćanja
- uloge velikih međunarodnih banaka te tragove uplata povezanih s ruskih sigurnosnih službi
- dokumentiranu uporabu krivotvorenih računa, pečata i faktura u svrhu prolaska AML kontrola
- profile ključnih aktera, uključujući Ilana Shora i ulogu državne banke Promsvyazbank
- iskustva i stavove aktera iz dokumenata i odgovore kompromitiranih banaka na upite i provjere
Velike međunarodne banke, među kojima su Standard Chartered i Citigroup, obradile su milijarde dolara transakcija povezanih s fintech kompanijom A7 iza koje stoji Kremlj, a koja je, prema dokumentima do kojih je došao Financial Times, krivotvorenim računima i mrežom paravan-kompanija zaobišla sankcije i ubacila više od 6,9 milijardi dolara u globalni financijski sustav. Dio novca bio je povezan i s nabavom vojne opreme te raznim kupnjama ruskih sigurnosnih službi.
Stotine tisuća dokumenata koje je Financial Times pribavio iz same grupe A7, osnovane kao alternativa zapadnom platnom sustavu, otkrivaju kako se kompanija koristila klasičnim metodama pranja novca kako bi kroz međunarodni bankarski sustav provela više od 6,9 milijardi dolara unatoč sankcijama protiv Rusije. Neke od transakcija iz procurjelih dokumenata odnosile su se na iznimno osjetljivu robu povezanu s ratom, uključujući vojnu opremu i nabavu za ruske sigurnosne službe.
Kompanija A7 je pritom jasno reklamirala svoje financijske inovacije, u stvarnosti se oslanjao na mrežu paravan-kompanija i postojećih poduzeća kako bi dobio pristup sustavu Swift i provodio plaćanja. Ulogu tih posrednika prikrivao je industrijskim razmjerima krivotvorenja, izrađujući lažne fakture i drugu dokumentaciju.
Prema istraživanju Financial Timesa, novac povezan s mrežom A7 prolazio je kroz račune nekih od najvećih svjetskih banaka, od Hong Konga i Europe do Ujedinjenih Arapskih Emirata, pri čemu su pojedinačne bankarske veze obuhvaćale stotine milijuna, pa i više od milijardu dolara transakcija. Samo na račune banke Standard Charteredu u Hong Kongu slilo se 1,1 milijardu dolara od subjekata povezanih s A7 između kraja 2024., kada je A7 osnovan, i kolovoza 2025.
U istom razdoblju na račune u hongkonškom DBS-u poslano je 273 milijuna dolara, dok su klijenti Citigroupa primili 74 milijuna dolara. Klijentima Deutsche Banka u Europi poslano je oko 18 milijuna dolara. A7 je u First Abu Dhabi Banku, najvećoj banci u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, otvorio račune za 17 različitih subjekata, preko kojih je izvršeno više od 1,8 milijardi dolara odlaznih plaćanja. Grupa je također koristila račune u JPMorgan Chaseu i DBS-u.
Moldavski oligarh i ruska banka
Fintech kompaniju A7 su u Rusiji i Kirgistanu osnovali moldavski oligarh Ilan Shor i ruska državna banka Promsvyazbank (PSB), koja je usko povezana s obrambenom industrijom.
Oligarh Shor u srpnju se u razgovoru za rusku državnu novinsku agenciju Tass pohvalio da A7 kompanijama i državama daje veću slobodu jer je, kako je rekao, njihov sustav „otporan na sankcije“, a Kremlj je A7 predstavljao kao vodećeg ruskog pružatelja prekograničnih plaćanja za uvoz nakon što su ruske banke, poslije početka sveobuhvatne invazije na Ukrajinu 2022., isključene iz sustava Swift.
Nije nikako slučajno da su ruski predsjednik Vladimir Putin i indijski premijer Narendra Modi ovog mjeseca s predsjednikom uprave PSB-a razgovarali i o mogućem „rusko-indijskom platnom sustavu“.
Financial Times je u dokumentima pronašao dokaze da je tijekom razdoblja obuhvaćenog curenjem podataka plaćanja obavljalo 100 paravan-kompanija povezanih s A7. U dokumentima se spominje najmanje još stotinu takvih subjekata, među kojima najmanje 61 u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, 87 u Hong Kongu, 16 u Kirgistanu i 14 u Indoneziji.
Iako su najveći dio tih tvrtki činile kompanije bez stvarne poslovne aktivnosti koje je kontrolirao A7, najveći pojedinačni platitelj bilo je sada ugašeno kirgistansko državno tijelo, Trading Company of the Kyrgyz Republic. Najmanje tri subjekta iz mreže bila su registrirana u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje je A7 u svibnju 2025. stavljen pod sankcije. Jedan subjekt u Mađarskoj, prema nalazima Financial Timesa, bio je ključni kanal za usmjeravanje uplata prema Europskoj uniji.
Model je funkcionirao tako da su paravan-kompanije organizirale polaganje novca u banke povezane sa sustavom Swift, nakon čega se tim sredstvima moglo podmirivati račune u inozemstvu za ruske kompanije. Nešto više od polovice novčanih tokova na kraju je završavalo na računima u kineskim bankama. A7 je u međuvremenu izrastao u važnog pružatelja platnih usluga i za klasične civilne kompanije, a sama kompanija tvrdi da obrađuje gotovo petinu svih ruskih deviznih transakcija.
Paravan kompanije
Prema dokumentima do kojih je došao FT, A7 je ulagao velik napor u zaobilaženje bankarskih kontrola protiv pranja novca. Paravan-kompanije unaprijed su pripremale krivotvorenu dokumentaciju kako bi stvorile vjerodostojan papirnati trag i prikrile stvarnu prirodu transakcija. U tu svrhu korištena je i zbirka od više tisuća pečata kompanija. Dio ih je bio potpuno lažan, dok su drugi preuzeti s autentičnih dokumenata stvarnih kompanija koje, prema FT-u, nisu znale da se njihov identitet koristi.
Zaposlenici su dobivali i upute kako opisivati robu, a da pritom ne izazove sumnju banaka ili carinskih službi. Primjerice, kod robe obuhvaćene sankcijama mijenjani su carinski kodovi i zamjenjivani što sličnijim kategorijama koje nisu bile pod sankcijama.
Posebna pažnja posvećivala se i stvaranju uvjerljivih priča o kupcima i prodavateljima. U jednom internom razgovoru zaposlenici A7 raspravljali su kako odgovoriti na upit banke o transakciji koja se zapravo odnosila na kupnju 500 uređaja za noćno promatranje, vrijednih oko 3,6 milijuna juana, odnosno 510 tisuća dolara, za ruskog klijenta u veljači 2025. U originalnoj fakturi naveden je termalni optički uređaj, no A7 je već bio izradio krivotvorene papire prema kojima se navodno kupovalo ojačano staklo. Zaposlenici su potom razmatrali treba li robu prikazati kao obuću, ali su od toga odustali jer bi takva promjena mogla biti u neskladu s ranijim fakturama i time privući dodatnu pozornost.
Interni razgovori pokazuju i da su zaposlenici pokušavali ukloniti ono što su nazivali „ruskim tragom“ iz dokumentacije. Mijenjali su podatke o kupcima, vrsti proizvoda i isporuci, a koristili su i posebne postupke i softver kako bi spriječili pojavu ćiriličnih znakova u dokumentima, koji bi mogli izazvati sumnju banaka i njihovih odjela za usklađenost.
Saudijska operacija
A7 je iskorištavao način na koji funkcionira međunarodni platni sustav Swift koji sam po sebi ne provjerava krajnje korisnike svake transakcije, nego se oslanja na banke članice da provjere svoje klijente i utvrde jesu li transakcije zakonite. To je značilo da je A7, ako bi preko neke banke uspio proći početne kontrole, mogao dalje slati novac kroz međunarodni bankarski sustav.
Krajem 2024. i početkom 2025. A7 je velike količine novca slao preko triju banaka u Kirgistanu (Eldik Bank, Aiyl Bank i Eurasian Savings Bank). Prema internim podacima A7, Standard Chartered je u veljači 2025. posumnjao u neke od tih transakcija. Iako nije imao izravan poslovni odnos s kirgistanskim bankama preko kojih je novac krenuo, kod njega su završavale pojedine uplate povezane s A7. Ubrzo nakon toga računi nekih primatelja povezivanih s A7 bili su zatvoreni.
A7 je tada promijenio rutu novca i sve veći dio transakcija počeo preusmjeravati preko Ujedinjenih Arapskih Emirata. Najvažniju ulogu pritom je imao First Abu Dhabi Bank. Paravan-kompanije povezane s A7 otvorile su u toj banci više od deset računa. S njih je poslano oko 1,3 milijarde dolara prema drugim primateljima, dok je dodatnih oko 500 milijuna dolara prebacivano između samih kompanija iz A7 mreže. First Abu Dhabi Bank bila je važna i zato što je omogućavala pretvaranje emiratskih dirhama u dolare, eure i kineske renminbije preko svojih međunarodnih partnerskih banaka. Bez takve konverzije A7 bi znatno teže mogao obavljati prekogranična plaćanja i podmirivati račune u drugim državama.
Najmanje jedna kompanija povezana s A7 otvorila je račun i u hongkonškoj podružnici singapurske banke DBS. Prema evidenciji A7, ta je kompanija primila oko 60 milijuna dolara, a poslala ukupno oko 207 milijuna dolara, iako nije jasno koliki je dio tih transakcija doista prošao upravo kroz DBS.
Financial Times navodi da je stvarni opseg operacija vjerojatno bio još veći. U procurjelim podacima spominje se dodatnih 17.500 uplata, ali FT nije uspio utvrditi njihovu ukupnu vrijednost.
Najmanje jedna kompanija povezana s A7 otvorila je račun u hongkonškoj podružnici singapurske banke DBS. Prema internim podacima A7, ta je kompanija primila oko 60 milijuna dolara, a poslala ukupno oko 207 milijuna dolara. Međutim, Financial Times navodi da nije moguće utvrditi koliki je dio tog novca doista prošao upravo preko računa u DBS-u.
Stvarni opseg poslovanja A7 vjerojatno je bio i veći od onoga što je FT uspio izračunati. U procurjelim podacima spominje se još 17.500 transakcija, ali za njih nije bilo moguće utvrditi vrijednost.
Dokumenti sadrže i podatke o zadužnicama koje je izdavao A7, odnosno pisanim obvezama da će donositelju biti isplaćen određeni iznos. Njihova ukupna nominalna vrijednost bila je veća od 20 milijardi dolara.
Podaci iz curenja omogućili su FT-u i da identificira račune povezane s A7 preko kojih su ruskim kupcima prodavane milijarde jedinica Tethera (USDT), stablecoina čija je vrijednost vezana uz američki dolar i koji se koristi i za međunarodna plaćanja.
Odgovori kompromitiranih banaka
Dokumenti pokazuju da su banke, među njima i First Abu Dhabi Bank, od paravan-kompanija povezanih s A7 tražile dodatna objašnjenja u sklopu provjera protiv pranja novca.
U veljači 2025. Standard Chartered privremeno je zaustavio plaćanja prema nizu računa povezanih s kirgistanskom Eurasian Savings Bankom. Prema dokumentima, sumnju su vjerojatno izazvale brojne transakcije provedene 20. siječnja. Mnoge od njih bile su podijeljene na više manjih uplata, što je moglo služiti tome da pojedinačne transakcije ostanu ispod pragova koji aktiviraju dodatne bankarske provjere ili obvezu prijavljivanja.
Jedna je kompanija, primjerice, primila ukupno 20 milijuna renminbija kroz 12 zasebnih uplata, dok je druga isti ukupni iznos primila u šest tranši. Otprilike u to vrijeme priljev novca prema računima u Standard Charteredu naglo je oslabio. Iz dokumenata se vidi da je A7 zatim veći dio poslovanja počeo preusmjeravati preko banaka u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, umjesto preko Kirgistana.
No navodno su i emiratske banke počele postavljati pitanja. Prema internim dokumentima A7, na takve su provjere njegove paravan-kompanije odgovarale lažnim fakturama i drugom krivotvorenom dokumentacijom, kojom su bankama pokušavale prikazati prividno legitimnu svrhu transakcija.
First Abu Dhabi Bank (FAB) poručio je Financial Timesu da, u skladu sa svojom politikom, ne komentira pojedinačne slučajeve. Dodao je da poduzima odgovarajuće mjere i surađuje s nadležnim tijelima kada utvrdi moguće nepravilnosti. Banka je ipak potvrdila da je sve račune povezane s A7 koje je FT identificirao već ranije otkrila i zatvorila. Navela je i da nastoji primjenjivati sankcije koje su uveli SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Europska unija i Ujedinjeni narodi. DBS je priopćio da nije imao izravan poslovni odnos sa samim A7. Potvrdio je, međutim, da je jedan subjekt koji je identificirao FT imao račun u banci te da je DBS u vezi s tim računom poduzeo odgovarajuće mjere u skladu sa svojim internim kontrolama.
Standard Chartered, Citigroup, JPMorgan i Deutsche Bank naglasili su svoju predanost pravilima i obvezama vezanim uz sprječavanje pranja novca, ali nisu željeli dodatno komentirati konkretne navode iz istrage.
A7, Eldik Bank, Aiyl Bank i Eurasian Savings Bank nisu odgovorili na upite Financial Timesa za komentar.
