dht u poreču

Glavina, Bačić i Butković na panelu najavili zaokret od masovnog turizma prema održivosti uz pola milijarde eura ulaganja

Zdravstveni projekti, digitalna naplata prometa od 2027.godine i stroža pravila na obali su neki od najavljenih poteza

Panel „Turizam na dnevnom redu” održan je u sklopu DHT-a u Poreču

Zdravstveni projekti, digitalna naplata prometa od 2027.godine i stroža pravila na obali su neki od najavljenih poteza

Na Danima hrvatskog turizma u Poreču ministri Tonči Glavina, Branko Bačić i Oleg Butković govorili su o budućnosti hrvatskog turizma, novim investicijama, ograničenjima gradnje uz obalu i prometnoj infrastrukturi. Poseban naglasak stavljen je na razvoj zdravstvenog turizma, koji bi trebao pomoći Hrvatskoj da turističku sezonu produlji na cijelu godinu.

Hrvatska više ne želi turistički uspjeh mjeriti isključivo brojem dolazaka i noćenja, nego prihodima, kvalitetom ponude i koristima koje turizam donosi stanovništvu. Istodobno, država u turističku infrastrukturu ulaže gotovo pola milijarde eura, a jedan od najvećih iskoraka očekuje se u zdravstvenom turizmu, koji bi trebao pomoći u razvoju kontinentalne Hrvatske i smanjenju sezonalnosti. To su glavne poruke okruglog stola „Turizam na dnevnom redu”, održanog u četvrtak na Danima hrvatskog turizma u porečkom Pical Resortu, na kojem su sudjelovali ministar turizma i sporta Tonči Glavina, potpredsjednici Vlade Branko Bačić i Oleg Butković te ravnatelj Porezne uprave Božidar Kutleša.

Ministar Glavina naglasio je kako je Hrvatska posljednjih godina promijenila način razmišljanja o turizmu. Dosadašnja praksa u kojoj se svake godine uspjeh ocjenjivao prema tome je li ostvareno jedan, dva ili tri posto više dolazaka i noćenja, prema njegovim riječima, više ne odgovara stvarnim potrebama zemlje.

– Dugo smo imali paradigmu mjerenja turističkog uspjeha isključivo kroz dolaske i noćenja. Međutim, ako želimo ostati važna turistička zemlja i od turizma ostvarivati najveću moguću korist, moramo promijeniti tu paradigmu. Moramo transformirati masovni turizam u cjelogodišnji i održivi turizam. Broj dolazaka i noćenja nije jedino, a ni najvažnije mjerilo uspjeha – poručio je Glavina.

Kao dokaz da takav smjer donosi rezultate naveo je gospodarske pokazatelje iz posljednjih deset godina. Prema podacima koje je iznio, turistički prihodi u tom su razdoblju porasli oko 90 posto, dok je rast dolazaka iznosio približno 34 posto, a noćenja 21 posto.

– To pokazuje da rast prihoda može biti znatno veći od rasta fizičkog turističkog prometa. Želimo da se nastavi povećavati doprinos turizma gospodarstvu, životnom standardu i kvaliteti života građana, dok bi se broj dolazaka i noćenja trebao zadržavati u održivim okvirima. Naravno da želimo razvijati predsezonu i posezonu, ali ne želimo beskonačno povećavati broj turista tijekom glavnih ljetnih mjeseci – objasnio je ministar.

image

Sudionici DHT-a u Poreču

Turizam mora donositi korist cijelom gospodarstvu

Ravnatelj Porezne uprave Božidar Kutleša istaknuo je da su financijski pokazatelji važniji od samog broja turista, ali i da je ključno pitanje koliko novca ostvarenog u turizmu ostaje u Hrvatskoj.

– Nije najvažnije samo koliko smo prihoda ostvarili, nego koliko dodane vrijednosti ostaje u Republici Hrvatskoj. Važno je koliko naša proizvodnja i drugi gospodarski sektori prate turizam i koliko sudjeluju u stvaranju te vrijednosti. Ne govorimo samo o povezivanju poljoprivrede i turizma, nego o čitavom nizu proizvoda i usluga koje hrvatsko gospodarstvo može ponuditi turističkom sektoru – rekao je Kutleša.

Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić upozorio je da turistički razvoj mora biti usklađen s očuvanjem prostora. Hrvatska, istaknuo je, mora omogućiti nove investicije, ali istodobno zaštititi obalu, okoliš i prirodne resurse koji su temelj njezine turističke privlačnosti.

– Moramo pronaći mjeru između razvoja i očuvanja prostora. S jedne strane želimo omogućiti nova ulaganja, gradnju i otvaranje radnih mjesta, a s druge moramo sačuvati ono zbog čega je Hrvatska turistički atraktivna. Bez očuvanog okoliša i kvalitetnog prostora nema ni dugoročno održivog turizma – naglasio je Bačić.

Stroža pravila gradnje uz more

Govoreći o novom Zakonu o prostornom uređenju, Bačić je posebno izdvojio pravila koja se odnose na turističke zone izvan naselja i gradnju u zaštićenom obalnom području.

Objasnio je da se mogućnost širenja građevinskih područja mora temeljiti na analizi postojećih kapaciteta i stvarnim potrebama lokalnih zajednica. Posebno se regulira izgrađenost turističkih zona u blizini mora, kako bi se spriječila prekomjerna izgradnja obale.

– Turističke zone izvan naselja posebno su osjetljivo pitanje. Novim zakonskim rješenjima preciznije određujemo uvjete njihova razvoja, mogućnosti širenja građevinskih područja i izgrađenost prostora uz more. Cilj je omogućiti kvalitetne investicije, ali istodobno sačuvati obalni pojas od pretjerane izgradnje – rekao je Bačić.

Dotaknuo se i kampova, turističkih naselja te golfskih igrališta, naglasivši da se razvoj tih sadržaja mora promatrati u kontekstu dugoročnog upravljanja prostorom, a ne samo pojedinačnih investicijskih interesa.

Novi sustav naplate cestarine

Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković istaknuo je kako razvoj hrvatskog turizma ne bi bio moguć bez velikih ulaganja u prometnu infrastrukturu tijekom posljednjih nekoliko desetljeća.

– Možemo li zamisliti današnji hrvatski turizam bez autocesta? Odluka o njihovoj izgradnji bila je jedna od strateški najvažnijih odluka za razvoj zemlje. Posljednjih 25 godina ulagali smo u cestovnu, zračnu i lučku infrastrukturu, a sada nam slijedi veliki investicijski ciklus u željeznici – rekao je Butković.

Najavio je nastavak radova na autocestovnoj mreži, uključujući proširenje zagrebačke obilaznice i povećanje kapaciteta autoceste prema Karlovcu. Posebno je izdvojio novi elektronički sustav naplate cestarine, koji bi trebao biti uveden 2027. godine.

– Novi sustav naplate cestarine bit će beskontaktan i omogućit će brži prolazak vozila, bez zaustavljanja na naplatnim kućicama. To je posebno važno tijekom ljetnih mjeseci, kada su prometna opterećenja najveća. Sustav će se primjenjivati na autocestama različitih koncesionara – najavio je Butković.

Govorio je i o ulaganjima u zračne luke, posebno u Zadru, Splitu i Dubrovniku, koje bilježe snažan rast prometa, te o obnovi luka i izgradnji novih komunalnih vezova na otocima i obali.

– Obnova luka mijenja izgled naših obalnih mjesta, povećava sigurnost i poboljšava kvalitetu života stanovnika. Istodobno podiže kvalitetu turističke ponude. Ono što nam sada ostaje kao veliki zadatak jest željeznica. Nismo mogli istodobno graditi autoceste, zračne luke, luke i željezničku mrežu. Sada je željeznica na redu – istaknuo je.

Gotovo pola milijarde eura za turističke projekte

U nastavku rasprave Glavina je posebno govorio o velikom investicijskom ciklusu u hrvatskom turizmu. Prema njegovim riječima, iz različitih izvora osigurano je gotovo pola milijarde eura bespovratnih sredstava, a ulaganja su usmjerena prvenstveno na razvoj kontinentalnog turizma i sadržaja koji ne ovise o ljetnoj sezoni.

– Nakon ovog investicijskog ciklusa u hrvatskom turizmu više ništa neće biti isto. Najviše razvijamo turistički kontinent i proizvode koji nisu vezani uz sunce i more. Godinama govorimo o zdravstvenom turizmu, a sada konačno imamo konkretne projekte, infrastrukturu i ulaganja koja će omogućiti njegov ozbiljan tržišni razvoj – rekao je Glavina.

Posebno je izdvojio ulaganja u specijalne bolnice, lječilišta i toplice, među kojima su projekti u Lipiku, Daruvaru i drugim kontinentalnim destinacijama. Naglasio je da se provodi dvadesetak velikih projekata zdravstvenog turizma, od kojih pojedini dosežu vrijednosti od 40 do 55 milijuna eura.

– Sada prvi put imamo infrastrukturu zdravstvenog turizma koju možemo ozbiljno ponuditi međunarodnom tržištu. Hrvatska turistička zajednica te će proizvode objediniti u nacionalnim promotivnim kampanjama i predstaviti ih na svjetskim tržištima. To je velik iskorak za kontinentalnu Hrvatsku – istaknuo je ministar.

Prema njegovim riječima, najveća prednost takvih ulaganja jest mogućnost poslovanja tijekom cijele godine. Za razliku od klasičnih obalnih hotela, čija se popunjenost koncentrira na nekoliko ljetnih mjeseci, zdravstveni objekti mogu privlačiti goste tijekom svih 365 dana.

– To nisu hotelske sobe koje će biti popunjene 120 ili 140 dana godišnje. To su kapaciteti koji mogu poslovati svih 365 dana, a gosti u njima ne borave dva, tri ili pet dana, nego deset dana i dulje. Upravo takvi projekti mogu potpuno promijeniti turističku sliku kontinentalne Hrvatske – zaključio je Glavina.

Takav razvoj, istaknuto je na okruglom stolu, trebao bi omogućiti ravnomjerniju raspodjelu turističkih prihoda, otvaranje novih radnih mjesta i jačanje gospodarstva izvan tradicionalnih obalnih destinacija. Ujedno bi trebao smanjiti pritisak na najposjećenija turistička područja tijekom ljetnih mjeseci, što je jedan od glavnih ciljeva reforme hrvatskog turizma.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
19. studeni 2026 17:15