Na panelu "Investicije koje oblikuju destinacije“ u sklopu međunarodne konferencije Premium Tourism & Investment Forum 2026. otvorena su pitanja razvoja premium turizma, uloge golfa, odnosa prema investitorima i budućnosti turističkih destinacija, uz poruku da Hrvatska ima potencijal, ali i ozbiljna ograničenja u realizaciji projekata. Konferencija se održava u hotelu Hyatt Regency u Zadru u organizaciji Jutarnjeg lista i Slobodne Dalmacije u suradnji s Veleposlanstvom Sjedinjenih Američkih Država.
Na panelu su sudjelovali Josip Komar iz Westgate grupe, gradonačelnik Splita Tomislav Šuta, Zoran Pejović iz Jadranka turizma, Michael Saran iz Odien grupe te Jeremy Slessor, direktor European Golf Designa, jedne od vodećih svjetskih tvrtki za projektiranje golf terena.
U fokusu rasprave bila je uloga velikih investicija u transformaciji turističkih destinacija, pri čemu je posebno zanimanje izazvalo izlaganje Jeremyja Slessora, koji je govorio o potencijalu golfa kao alata za produljenje turističke sezone i razvoj premium ponude.
Slessor je naveo da u svijetu postoji oko 36.000 golf terena, od čega polovica u Sjedinjenim Američkim Državama, a polovica u Europi, te istaknuo primjer Turske koja je prije dvadesetak godina odlučila strateški ulagati u golf kako bi produljila sezonu. U Antaliji je razvijen masterplan s 18 golf terena, što je omogućilo visoku popunjenost i izvan glavnih ljetnih mjeseci, naglasivši da, ako je takav model uspio u Turskoj, može i u Hrvatskoj.
Podsjetio je i na vlastito iskustvo iz Hrvatske, istaknuvši da je još 1999. bio dio tima Ministarstva turizma koji je radio na identifikaciji lokacija za golf terene na Kvarneru. Od tada identificiranih 11 lokacija, njih 10 ocijenio je iznimno kvalitetnima, ali nijedan projekt do danas nije realiziran, dodavši u polušali da godinama ponavlja kako će Hrvatska postati svjetski centar golfa, ali da ga zbog toga prestanu ‘praviti idiotom‘.
Na potrebu snažnijeg iskoraka u tom segmentu upozorio je i Josip Komar, istaknuvši da Hrvatska trenutno ima tek jedno i pol golf igralište, što je, kako je rekao, porazna činjenica u usporedbi s Italijom koja ih ima oko 150. Naglasio je da postoji oko 15 projekata spremnih za realizaciju te predložio osnivanje državne radne skupine koja bi ih u sljedećih pet godina pokrenula, raspoređenih na pet lokacija u Istri, pet na području Zadra i Splita, tri u Dubrovniku i dva u Zagrebu. Dodao je i da bi mediji trebali pridonijeti stabilizaciji javnog mišljenja o takvim ulaganjima, istaknuvši kako su i druge zemlje, poput Austrije, žrtvovale velike površine za razvoj skijaških centara.
Zoran Pejović predstavio je projekt Matalda na Cresu, koji je, kako je naveo, u naprednoj fazi razvoja, usklađen s prostornim planovima i s provedenim javnim raspravama, uz ishođenu lokacijsku dozvolu i početak izrade glavnog projekta. Naglasio je da se ne radi samo o razvoju golf turizma, već o širem razvoju destinacije kroz kombinaciju sadržaja poput golfa, tenisa i jedrenja, koje je opisao kao „trolist Rolex“. Upozorio je i da su manja mjesta često pod pritiskom kapitala s jedne strane i aktivističkih skupina s druge, ali da se kroz kvalitetnu komunikaciju takvi projekti mogu realizirati. Dodao je da turizam ostaje ključna djelatnost te da u svijetu stalnih nestabilnosti predstavlja jednu od rijetkih stabilnih „human to human“ interakcija, uz zaključak da je potrebno više hrabrosti investitora i podrške lokalne zajednice.
Michael Saran naglasio je da Odien grupa sport vidi kao važan dio turističkog ekosustava, posebno u kontekstu produljenja sezone, ali je upozorio da investicije moraju imati tržišnu opravdanost te podršku države i lokalne zajednice. Istaknuo je kako razvoj destinacija ograničen na nekoliko mjeseci otežava poslovanje, zbog čega je važno da investitori budu prihvaćeni i kroz lokalnu zajednicu i kroz državne strateške projekte. Najavio je i razvoj prvog luksuznog hotela u Kaštelima, istaknuvši da hoteli s pet zvjezdica čine tek dva posto kapaciteta u Hrvatskoj te da je njihovo povećanje ključno za pozicioniranje destinacije. Dodao je i da masovni turizam ne isključuje luksuzni, već da je za razvoj tog segmenta potrebno više međunarodnih brendova koji privlače novu strukturu gostiju.
Gradonačelnik Splita Tomislav Šuta istaknuo je da podržava sva ulaganja koja su održiva, naglašavajući da Split i njegova okolica imaju brojne lokacije pogodne za takve projekte. Kao primjer naveo je zatvaranje Karepovca, čime se otvaraju mogućnosti za razvoj novih sadržaja, ali je upozorio da grad ima i druge prioritete, poput priuštivog stanovanja i skrbi za starije. Naglasio je da je održivost ključ upravljanja destinacijom, te dodao kako se pitanja poput Poljuda zasad ne otvaraju.
Šuta je također naglasio potrebu regulacije pojedinih segmenata turizma, uključujući party turizam, istaknuvši da događaji poput Ultre nisu nanijeli štetu destinaciji, ali da rast mora pratiti infrastruktura, posebno prometna. U tom kontekstu naveo je projektiranje ulaza i izlaza iz trajektne luke u suradnji s Hrvatskim cestama, kao i planove razvoja sjevernog dijela grada kroz arhitektonske natječaje. Dotaknuo se i područja škvera, gdje se očekuje nastavak brodogradnje, ali i mogućnosti širenja grada.
Govoreći o odnosu prema investicijama, Šuta je naglasio da politika treba postaviti okvir, ali se ne smije miješati na način koji stvara prepreke, dodajući da Split želi biti primjer grada koji je otvoren za privatna ulaganja uz poštivanje procedura i propisa.
Komar je kao primjer uspješne investicije naveo projekt hotela Marriott u Splitu, podsjetivši da ga je najavio još 2010. godine, u vrijeme krize, te da su najveće prepreke dolazile iz birokracije. Istaknuo je da projekt pokazuje kako ne treba odustajati, te najavio otvaranje boutique hotela na Bačvicama za 15 dana, kao i novi projekt vrijedan ukupno 200 milijuna eura, uključujući ultra luksuzni hotel planiran za 2029. godinu. Spomenuo je i projekt Žnjana, uz cilj transformacije Splita u modernu mediteransku destinaciju.
Zaključno, Slessor je poručio da Hrvatska mora jasno definirati što želi postići u turizmu, istaknuvši da, ako odluči uključiti golf u svoj razvoj, postoje snažni argumenti i za ekonomsku i za ekološku održivost. Naglasio je da golf nije zamjena, već snažan dodatak postojećoj ponudi koji može produžiti vrhunac turističke sezone i podići ukupnu vrijednost destinacije.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....