MOGUĆA INTERVENCIJA

Vlada ima još jedan, zadnji alat. Evo za koliko bi mogle pasti cijene goriva

Od početka kolovoza Vlada će imati dodatni prostor za ublažavanje mogućeg rasta cijena goriva

Piše:

Objavljeno: 28. srpnja 2026. 06:16

Građani još danas mogu kupiti gorivo po cijenama nižim od onih koje stupaju na snagu u utorak

Sasa Buric/Cropix

Na domaćim benzinskih crpkama od utorka će se plaćati deset posto skuplja cijena litre dizela i pet posto skuplja cijena litre eurosupera 95 što je najosjetniji rast cijena goriva od početka ožujka i otpočinjanja rata u Arapskom zaljevu koji je i uzrokovao rast cijena.

Nakon odluka Vlade u ponedjeljak o smanjenju marži koje trgovci mogu obračunavati na gorivo i smanjenju trošarina na benzin i dizel, litra eurosupera 95 skočila je s 1,54 na 1,62 euro, a dizel s 1,59 na 1,75 eura. Marže trgovaca smanjenje su za 6,5 posto za benzin, a u slučaju dizela za osam posto. Trošarine su umanjene za 2,3 posto (eurosuper 95) i za deset posto kod dizela, što znači da je Vlada značajnije potegla u smanjenju nameta na dizel kako bi zauzdala rast njegove cijene razmjerno kretanjima na tržištu.

Prijeti li Europi drama sa dizelom?

"Ovime je visina trošarine na dizel snižena do razine minimalne visine propisane EU Direktivom, dok je za benzin ona 6 centi iznad minimalne razine", upozorava se u Vladinoj uredbi o novim cijenama goriva.

Najavljivalo se, podsjetimo, da će litra dizela od utorka poskupiti za 20 centi, što se ipak nije dogodilo. Prema Vladinoj uredbi o novim cijenama goriva, bez pritiska na marže i trošarine, litra benzina od utorka bi koštala 1,77 eura, a dizela 1,95 eura.

Restrikcije točenja

Osim što je smanjila najavljeno povećanje dizela za četiri centa, Vlada je djelovanjem na marže i trošarine uspjela zadržati cijenu tog goriva na 1,75 čime je Hrvatska je ostala u društvu članica EU u kojima je dizel još uvijek jeftiniji nego u, primjerice, Njemačkoj, Francuskoj, Italiji ili u zemljama Beneluksa. U potonjim članicama EU cijene dizela kreću se u rasponu od 1,75 do dva eura i preko toga za litru.

- Zbog iznenadnih i naglih promjena cijena nafte i naftnih derivata, na svjetskim i nama najbližem referentnom tržištu Mediterana, potrebno je u određenom periodu djelovati na maloprodajne cijene uvjetovane situacijom na Bliskom istoku. S obzirom na navedeno, u sadašnjim uvjetima visokih maloprodajnih cijena naftnih derivata postoje dodatne rezerve koje se privremeno mogu iskoristiti kako bi se ublažio negativan utjecaj istih na potrošače i gospodarstvo u cjelini - navodi se u uredbi Banskih dvora koja je uslijedila nakon prvih domaćih restrikcija u opskrbi naftnim derivatima nakon otpočinjanja ratnih sukoba u Arapskom zaljevu i blokade Hormuškog tjesnaca krajem veljače ove godine.

Najveći domaći maloprodajni lanci naftnih derivata Ina i Petrol, kao i oni manji, podsjetimo, u petak su ograničili točenja goriva na benzinskim crpkama na 300 litara po točenju zbog, kako su obrazložili te odluke, sigurnosti opskrbe. Tijekom proteklog vikenda uslijedile su dodatne restrikcije jer se na dijelu benzinskih crpki bilježila nestašica plavog dizela. U Ini su nam potvrdili, kako navode, ‘privremena ograničenja dostupnosti plavog dizela na pojedinim prodajnim mjestima‘.

- Privremena ograničenja rezultat su iznimno povećane kupnje i stvaranja zaliha goriva iznad uobičajenih potreba, a nisu posljedica poremećaja u opskrbnom lancu. Ina bilježi značajno povećanu potražnju za plavim dizelom u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U posljednja tri dana kupci su preuzeli više od pet puta veće količine plavog dizela nego u istim danima 2025. Povećana potražnja posljedica je, među ostalim, i pojačanog stvaranja zaliha kod dijela kupaca, što dodatno opterećuje raspoložive količine na pojedinim lokacijama - poručili su iz naše najveće kompanije. Ističu kako "Rafinerija nafte Rijeka radi stabilno i kontinuirano".

- Poduzimamo sve potrebne aktivnosti kako bi osigurala redovitu opskrbu tržišta. Pozivamo kupce na odgovornu kupnju, u skladu sa stvarnim potrebama - dodaju iz Ine.

Bez poremećaja

Litra plavog dizela od utorka košta 1,21 euro što je poskupljenje od čak 18 posto u odnosu na staru cijenu. I u slučaju plavog dizela poskupljenje bi bilo osjetnije da Vlada nije pribjegla smanjenju trgovačkih marži i to za čak 55 posto. Ni u obrazloženju Vladine uredbe ni u istupima premijera Plenkovića i ministra gospodarstva Ante Šušnjara o novim cijenama goriva ne spominju se problemi u opskrbi gorivom na koje upućuju restrikcije točenja i nestašica plavog dizela.

"Trenutačno ne postoje okolnosti koje bi upućivale na poremećaj opskrbe na nacionalnoj razini niti su aktivirani mehanizmi korištenja obveznih zaliha nafte i naftnih derivata", poručili su nam iz Agencije za ugljikovodike (AZU) koja skrbi o državnim rezervama sirove nafte i naftnih derivata.

Početkom travnja ove godine, podsjetimo, Vlada je donijela odluku da se iz državnih rezervi na tržište stavi 35 tisuća tona dizela kako bi se stabilizirale cijene i opskrba. Iz odgovora koji smo dobili iz AZU očito je da trenutačno ne postoji potreba za intervencijom kakva je viđena proljetos.

S druge strane, trgovci su posegnuli za spomenutim ograničenjima točenja goriva bez, kako doznajemo u AZU, konzultacija s državnom agencijom koja vodi rezerve nafte i goriva.

"Agencija za ugljikovodike nije sudjelovala u donošenju niti je prethodno odobravala poslovne odluke pojedinih distributera vezane uz privremena ograničenja količine goriva po jednom točenju na pojedinim maloprodajnim lokacijama. Prema informacijama kojima raspolažemo, riječ je o operativnim odlukama poduzetim na razini pojedinih prodajnih mjesta i/ili trgovačkih društava, a vezano uz upravljanje zalihama i osiguranje uredne opskrbe kupaca na tim lokacijama", naveli su nam iz AZU.

Nove cijene najprodavanijih vrsta goriva na snazi su do 10. kolovoza ove godine. Kada je u pitanju ograničenje točenja na crpkama Ine i Petrola, te su odluke na snazi do daljnjega.

Bude li potrebe, cijene možemo smanjiti za 20 centi po litri

Od početka kolovoza Vlada će imati dodatni prostor za ublažavanje mogućeg rasta cijena goriva, s obzirom na to da je od Europske komisije dobila šestomjesečno odstupanje od europskih pravila o trošarinama. Bude li potrebno, rekao je ministar financija Tomislav Ćorić, time bi se cijena goriva mogla smanjiti za 20 do 21 cent po litri. "Tu ćemo mogućnost iskoristiti samo ako zaista bude potrebe, ovisno o razvoju situacije na Bliskom istoku", rekao je Ćorić.

Odbacio je i tvrdnje prijevoznika da će zbog nedavnog rasta cijena goriva morati poskupjeti svoje usluge jer smatra da nije opravdano donositi takve odluke na temelju dvotjednog skoka cijena. "Već sada se na međunarodnim tržištima bilježi njihov pad. Nisam primijetio da su svi jednako brzo snižavali cijene kada je gorivo pojeftinilo", rekao je ministar.

Predstavio je konačni, ublaženi prijedlog antiinflacijskih mjera nakon razgovora s predstavnicima obrtnika i poduzetnika koji su ranije izrazili snažno nezadovoljstvo najavljenim promjenama. Tako je uvažen prigovor HOK-a pa se paušalnim obrtnicima s godišnjim prihodima do 40.000 eura neće mijenjati porezno opterećenje.

Onima s prihodima između 40.000 i 50.000 eura smanjuju se priznati izdaci i povećavaju doprinosi pa će ukupno godišnje opterećenje biti veće za oko 1350 eura ili 30 posto, odnosno raste s 4392 na 5728 eura. U razredu od 50.000 do 60.000 eura porezne će obveze porasti za oko 3000 eura godišnje ili 66 posto, s 4572 na 7605 eura. Ministar financija još je jednom ponovio da je cilj smanjiti porezne nejednakosti između paušalnih obrtnika i zaposlenih koji obavljaju nesamostalni rad, "osobito u slučajevima kada se paušalni obrt koristi za prikrivanje radnog odnosa". Naglasio je da će izmjene zahvatiti tek oko 16,6 posto svih paušalnih obrtnika.

Kada je riječ o najavljenim izmjenama za turističke iznajmljivače, one ostaju u prvotnom obliku. Veća porezna davanja odnosit će se na lokalne jedinice iz prve i druge skupine turističke razvijenosti. U prvoj skupini raspon paušalnog poreza povećava se sa sadašnjih 100 do 300 eura po krevetu na 150 do 300 eura, dok se u drugoj skupini povećava sa 70 do 200 eura na 100 do 200 eura. Da je riječ o gotovo simboličnom povećanju, ministar je ilustrirao podatkom da se apartman u pravilu iznajmljuje za 150 ili 200 eura dnevno, dok godišnje porezno opterećenje iznosi 150 eura.

Predstavljena su i pravila novog poreza na prekomjerne bruto profitne marže, koji će se primjenjivati na rezultate poslovanja u 2026. godini. Ako u ovoj godini bude viša od 15 posto od prosjeka ostvarenog u razdoblju za prethodne tri godine, razlika iznad tog praga oporezivat će se stopom od 50 posto. U suprotnom će vrijediti redovna stopa poreza na dobit od 18 posto. Mjera će obuhvatiti oko 1800 srednjih i velikih poduzeća koja više od polovice prihoda ostvaruju u Hrvatskoj.

Prema riječima ministra, mjera ima preventivni karakter jer je najavljena još u svibnju, čime su poduzeća "dobila dovoljno vremena prilagoditi svoje marže do kraja godine". Bez izmjena ostaje i najavljeno ukidanje poreza na dohodak za umirovljenike koji ga sada plaćaju na mirovine veće od 600 eura. Time će oko 541.000 umirovljenika godišnje raspolagati s dodatnih oko 180 milijuna eura, dok će Vlada s jedinicama lokalne samouprave tražiti način da nadoknadi izgubljene prihode od poreza na dohodak. (Marina Klepo)