Izgradnja znanstveno-učilišnog Kampusa Borongaj pokrenuta prije 20 godina mora se nastaviti i ubrzati, a kapital iz kojeg će se taj projekt financirati nije upitan, istaknuto je na skupu Istraživačko-inovacijska infrastruktura za budućnost Hrvatske zagrebačkog Sveučilišta priređenog u sklopu drugog po redu Gospodarskog foruma spomenute institucije.
- Ključni razlog zbog čega Kampus nije izgrađen nalazi se u činjenici da u ovih 20 godina nismo uspjeli za isti stol dovesti predstavnike države, Sveučilišta, grada Zagreba i Ministarstva znanosti i obrazovanja. Sveučilište ne može samo isfinancirati jedan takav projekt – ocijenio je bivši prorektor za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije Sveučilišta u Zagrebu Miljenko Šimpraga uključivši se u panel skupa posvećen financiranju znanstveno-istraživačke infrastrukture. U panelu su sudjelovali posebni savjetnik premijera Andreja Plenkovića za ekonomska pitanja Zvonimir Savić, ekonomski stručnjak Mladen Vedriš, predsjednica Uprave Podravke Martina Dalić, član Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvoj Alan Herjavec i prorektor Sveučilišta u Zagrebu Tomislav Josip Mlinarić koji je u uvodnom izlaganju panela ‘Inovacijski potencijal Sveučilišta u Zagrebu u funkciji realizacije kampusa Borongaj‘, među ostalim, skrenuo pozornost na analizu bivšeg guvernera Europske središnje banke Marija Draghija o potrebnim ulaganjima u istraživanje i razvoj EU kako bi se poboljšala njezina konkurentnost.
- Draghi navodi kako će EU za istraživanje i razvoj trebati uložiti 800 milijardi dolara. Ako bi Hrvatska povukla 1,5 do dva posto od spomenutog iznosa, imali bi na raspolaganju 10 do 15 milijardi eura za razvoj i istraživanje. Mislim da mi to možemo – kazao je prorektor Mlinarić.
Povrat ulaganja
Podsjetivši kako Kampus zahtijeva ulaganje od 600 milijuna eura Mlinarić je istaknuo kako bi se uloženi novac već u značajnom dijelu vratio kroz rezultate ulaganja u inovacije i razvoj da je izgradnja kampusa napredovala planiranim tempom. Upozorio je kako ideja Kampusa na Borongaju više nije da se na tu lokaciju preseli svi fakulteti, već da se u Kampusu izgradi 12 inovacijsko-inkubatorskih centara. Mlinarić je otkrio da je za jedan od spomenutih centara već izvađena građevinska dozvola te da se radi na izgradnji još dva centra.
Zvonimir Savić ukazao je na podatak da su se izdvajanja za istraživanje i razvoj u Hrvatskoj udvostručila u posljednjih deset godina dosegnuvši udjel u BDP-u od 1,5 posto.
- Iako se i BDP u promatranom razdoblju udvostručio, mi ipak bilježimo značajan skok ulaganja u istraživanje i razvoj kada gledamo ukupni broj projekata i iznose ulaganja – ustvrdio je Savić. Podsjetio je da će Hrvatska u novoj financijskoj perspektivi EU moći računati na 16 milijardi eura od čega će, naveo je, između 10 i 12 milijardi eura moći biti utrošeno i za projekte istraživanja i razvoja. Martina Dalić izrazila je suglasnost s ocjenom da novac nikada nije bio dostupniji za istraživačko-razvojna ulaganja, ali je i upozorila na važnost brzine donošenja odluka, naglasila je, i u biznisu i u društvenom odlučivanju.
- Prije 20 godina kada se krenulo u projekt Kampusa mi smo imali jednu ekonomsko-društvenu stvarnost, sada imamo nešto drugo. Ako ne vodimo računa o brzini odlučivanja nećemo donositi dobre odluke – istaknula je predsjednica Uprave Podravke kojoj je pripala ovogodišnja nagrada Akademski oskar namijenjena tvrtkama s najvećim dosegom u suradnji s znanstvenom zajednicom.
Manjak organizacije
Mladen Vedriš odao je priznanje hrvatskom društvu i državi što se, istaknuo je, ipak našlo snage da se lokacija u Borongaju sačuva za Kampus i ustraje na toj odluci.
- Da se Borongaj nije sačuvao za Kampus tu bi danas bile stambene zgrade i mi ne bi vodili ovaj razgovor. Rektorat zagrebačkog Sveučilišta ima dobar pristup daljnjem razvoju Kampusa jer ne polazi od toga da su Kampus zgrade i oprema, već da je to prostor u kojem se trebaju razvijati nove ideje. Slušajući predstavnike Rektorata i države na ovom skupu zaključujem da u realizaciji kampusa novac nije problem, a ni ljudi, problem je organizacija koja je i inače kad govorimo o gospodarstvu u pravilu nezamjenjiva – komentirao je Vedriš, na tragu čijeg izlaganja su bili i uvodni govori na skupu. Predsjednik Gospodarskog savjeta Sveučilišta u Zagrebu i predsjednik Uprave kompanije Ericsson Nikola Tesla Siniša Krajnović istaknuo je da straživačko-inovacijska infrastruktura nije samo oprema već prilika za veću dodanu vrijednost hrvatskog gospodarstva.
- Moramo pomno isplanirati daljnji razvoj kampusa Borongaj. Moramo definirati gdje u istraživanju i razvoju želimo doći kao zajednica i na koji način – apelirao je Krajnović. Državni tajnik Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih Nikola Mrvac pozvao je dionike u domaćem gospodarstvu i znanosti na otvorenost suradnji i novim idejama posebno, istaknuo je, u današnjim okolnostima snažnog razvoja umjetne inteligencije.
- Umjetna inteligencija daje poluge današnjeg razvoja, ali odluke će i dalje donositi ljudi. Odgovornost ostaje ljudska – upozorio je Mrvac.
Oslanjanje na vlastito znanje
Rektor zagrebačkog Sveučilišta Stjepan Lakušić ukazao je na brojne prilike koje stoje pred hrvatskom znanstvenom i poslovnom zajednicom u razvoju straživačko-inovacijske infrastrukture.
- Upravo za trajanja današnjeg skupa Sveučilište u Zagrebu postiglo je dogovor o ulaganju u znanstveno-istraživački projekt vrijedan 135 milijuna eura, o kojem ćemo detalje otkriti 17.studenoga. Novca, dakle, ima, prilike treba prepoznati i djelovati – poručio je Lakušić. Rektor je izrazio uvjerenje kako zagrebačko Sveučilište kao jedno od osam najvećih u Europskoj uniji ima iskustvo, znanje i mogućnosti za biti konkurentno s drugim sveučilištima u Europi u projektima razvoja i istraživanja. Kao primjer spremnosti Sveučilišta za izazove koje se pojavljuju pred gospodarstvom i društvom u cjelini Lakušić je naveo razdoblje nakon potresa u Zagrebu i Petrinji kada su zagrebački fakulteti imali spremne kadrove, organizaciju i projekte za postpotresnu obnovu.
- Hrvatska ima veliki potencijal u istraživanju i razvoju, ali potencijal sam po sebi nije dovoljan, potrebna je, među ostalim, istraživačko-inovacijska infrastruktura, a ona treba dugoročni plan ulaganja – upozorio je Lakušić. Osvrnuvši se na planirane istraživačko-razvojne centre na Borongaju zagrebački rektor upozorio je kako centri moraju osigurati da se Hrvatska u svom razvoju ne oslanja samo na tuđe znanje, već i da razvija vlastite stručnjake, patente i inovacijske potencijale.
- Dobar primjer u kojem pravcu trebamo ići je formiranje Nacionalnog fonda za patentnu zaštitu i komercijalizaciju znanstvenog istraživanja namijenjen sveučilištima, znanstvenim institutima i njihovim istraživačima. Fond pokriva nekoliko vrsta troškova patenata, pravnu zaštitu, ali i istraživanje komercijalnog potencijala patenata – naglasio je Lakušić, nakon čijeg je uvodnog izlaganja uslijedio prvi panel na skupu u kojem su, osim zagrebačkog rektora i Siniše Krajnovića, sudjelovali stručnjakinja u području obnovljivih energetskih sustava i strateškog predviđanja Biljana Kulišić, državni tajnik u Ministarstvu financija Matej Bule i državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja i EU fondova Domagoj Mikulić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....