Uz državne potpore i moratorije na otplatu kredita, unatoč snažnoj krizi zbog pandemije covida-19, nije se povećao ni iznos kredita koje građani i poduzeća više ne mogu vraćati. Na kraju prošle godine, prema podacima HNB-a, njihov je iznos u ukupnim kreditima bio 5,4 posto, gotovo isto kao i na kraju ožujka, kada je bio na razini od 5,3 posto. Ipak ne može reći da je sve ostalo tako 'zamrznuto': ispod ukupne brojke ipak se naziru različite teškoće. Jedna od njih svakako je osjetan rast klijenata koji tijekom pandemije nisu uspijevali vraćati gotovinske kredite. U devet mjeseci iznos loših 'gotovinaca' porastao je s tri milijarde kuna na 4,36 milijardi ili 45 posto, pa je njihovo udjel u ukupno odobrenim gotovinskim kreditima u tom kratkom razdoblju skočio s 5,5 na 8,2 posto.
Kada se dogodi kriza, napominju bankari, u pravilu se prvo kvari portfelj 'gotovinaca' jer će ljudi u teškoćama najprije odustati od vraćanja tog kredita, što svakako nije slučaj sa stambenim kreditima od kojih odustaju samo ako više nemaju nikakvog izlaza. To potvrđuju i brojke prema kojima je u istom razdoblju udjel loših stambenih kredita povećan je s 3,6 na 4,1 posto. Građani su mogli ugovoriti moratorij na otplatu svih kredita, uključujući i gotovinske, ali kako su oni bili mahom ugovoreni na rok od šest mjeseci, koji je u većem broju slučajeva istekao u posljednjem kvartalu prošle godine, pokazalo se da mnogo nisu u stanju nastaviti s njihovom otplatom.
Inače, gotovinski krediti su proteklih godina bili vrlo popularni i lako dostupni, odobravali su se uz relativnu visoku kamatnu stopu, pa ne iznenađuje da su se u krizi upravo oni prvi našli na popisu rastućih loših kredita. Međutim, vrlo je vjerojatno da će u nastavku godine u prvom planu biti loši krediti poduzeća, premda se u ovom trenutku još uvijek dobro drže. Njihov je udjel tijekom pandemije ostao na istoj razini, čak je neznatno smanjen, s 12,8 posto na 12,4 posto. Ali, mogao bi značajno porasti nakon ljeta, kada isteknu moratoriji. S obzirom na neizvjesnosti oko tempa oporavka turizma, procjenjuje se da će mnoge tvrtke teško uspjeti preživjeti izgledno smanjenje prihoda. Zbog toga je jako važno, podsjetio je ovih dana guverner HNB-a Boris Vujčić, da se poradi na sustavu za rješavanje nesolventnih poduzeća i stečajnom zakonu. Podsjetio je također da su to, među ostalim, "i neke obveze koje smo preuzeli u postupku ulaska u eurozonu".