Je li u 120 godina svoga postojanja HAK izrastao u prepoznatljiv, moderan i pouzdan europski klub?

HAK je etablirana nacionalna automobilistička asocijacija koja okuplja udružene autoklubove i više od 235 tisuća članova, ali i organizacija koja zastupa interese vozača i svih sudionika u cestovnom prometu. Zato odgovor na pitanje o njegovoj prepoznatljivosti, modernosti i pouzdanosti ne proizlazi samo iz brojke velike obljetnice, nego iz onoga što HAK već dugo jest: organizacija povjerenja, sigurnosti i mobilnosti. Njegovo europsko usmjerenje gradilo se desetljećima – putem članstva, pomoći na cesti, prometne preventive, javnih ovlasti, međunarodnih partnerstava, inovacija i svakodnevnog odnosa prema članovima i građanima.

No trajanje samo po sebi nije dovoljno. Prava vrijednost organizacije ne mjeri se samo njezinom poviješću, nego time koliko je kroz vrijeme uspjela ostati potrebna, relevantna i bliska ljudima.

HAK je osnovan 1906., u vremenu kada je automobil bio rijetka novost, a automobilizam ponajprije strast, prestiž i avantura. Od četrnaest utemeljitelja, pripadnika tadašnje društvene elite i automobilskih entuzijasta, razvio se u snažnu nacionalnu asocijaciju s velikim brojem članova. Taj put, od uskog kruga zaljubljenika u automobile do široke zajednice vozača, pokazuje što se u tih 120 godina promijenilo - HAK je izrastao iz elitističkog kluba u organizaciju javnog povjerenja i širokih masa.

Ta se povijest ne može odvojiti od povijesti hrvatskoga društva. HAK je dijelio sudbinu prostora u kojem je nastao, razvijajući se usprkos promjenama država i političkih sustava, ratovima, ugrozama i povijesnim turbulencijama. Kao i hrvatsko društvo, potvrđivao je istu spoznaju - opstaju oni koji imaju svrhu, zajedništvo i sposobnost promjene.

Danas se ta sposobnost promjene pokazuje možda više nego ikada. Električna vozila, napredni sustavi pomoći vozaču, digitalne platforme, umjetna inteligencija, kibernetička sigurnost i razvoj automatizirane vožnje mijenjaju automobile, navike korisnika, način pružanja usluga i očekivanja članova. U takvom okruženju moderan autoklub ne može biti samo organizacija koja reagira kada se vozilo pokvari. On mora biti sustav znanja, sigurnosti, informacija, prevencije i povjerenja.

Pomoć na cesti i dalje je jedna od najprepoznatljivijih djelatnosti HAK-a. Oko 70 tisuća intervencija godišnje znači da se povjerenje ne dokazuje deklaracijama, nego na cesti, u stvarnim uvjetima, kada je nekome pomoć doista potrebna. Tada se očekuje dostupnost, stručnost, brzina i ljudska reakcija.

Osim pomoći na cesti važna misija HAK-a je i prometna preventiva, koju HAK provodi samostalno, zajedno s udruženim autoklubovima ili pod okriljem Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa. Ona je dugoročno ulaganje koje se osjeti kroz vrijeme – u znanju, navikama, odgovornosti i spašenim životima. Edukativni programi za djecu, mlade, vozače početnike i starije sudionike u prometu, kao i simulatori prevrtanja, sudara, distrakcije te vožnje električnim romobilom i električnim biciklom, pokazuju da prevencija mora biti iskustvena, konkretna i prilagođena novim oblicima mobilnosti. Programi poput “Sigurna vožnja e-romobila” zato su odgovor na promjene koje se već događaju na cestama, nogostupima i biciklističkim stazama.

Istodobno, HAK je prisutan i u digitalnom prostoru. Današnji korisnik očekuje brzu informaciju, djelotvornu uslugu, dostupnost podataka i sigurnu komunikaciju. Informacije o stanju na cestama, brža organizacija tehničke pomoći, bolja komunikacija s članovima i razvoj korisničkih platformi sastavni su dio onoga što moderan autoklub mora pružati.

Pouzdanost HAK-a potvrđuje se i kroz javne ovlasti te partnerstvo s državnim institucijama, osobito s Ministarstvom unutarnjih poslova. Sustav tehničkih pregleda i registracije vozila te sustav vozačkih ispita i osposobljavanja kandidata za vozače izravno utječu na sigurnost svakodnevnog života. Tehnički ispravno vozilo i dobro osposobljen vozač nisu administrativne kategorije, nego preduvjeti sigurnijeg prometa.

Zato cestovna sigurnost nije samo prometno pitanje. Ona je i šire društveno i sigurnosno pitanje. Riječ je o životima, zdravlju, gospodarskim posljedicama i odgovornosti društva. Suradnja HAK-a s MUP-om, Fakultetom prometnih znanosti, obrazovnim sustavom, lokalnom samoupravom i drugim partnerima osobito je važna kada govorimo o zajedničkoj viziji nula poginulih u cestovnom prometu.

HAK je danas i dio europske prometno-sigurnosne paradigme. Članstvo u FIA-i od 1992. godine i aktivno sudjelovanje u međunarodnim stručnim organizacijama znače razmjenu znanja, usvajanje standarda, sudjelovanje u projektima i sposobnost da se najbolja europska iskustva pretvore u konkretnu korist za članove i sve sudionike u prometu u Republici Hrvatskoj. Istodobno, HAK ima vlastita rješenja i programe koje može predstaviti drugima, čime potvrđuje međunarodnu relevantnost.

Ipak, u vremenu visoke tehnologije ne smijemo zaboraviti ono najvažnije - ljudi ostaju temelj svakog sustava. Tehnologija može ubrzati procese i unaprijediti uslugu, ali stručnost, iskustvo, odgovornost i ljudska prosudba ostaju nezamjenjivi. Generacije zaposlenika i stručnjaka izgradile su HAK kakav danas poznajemo. Bez njih nema ni sustava, ni povjerenja, ni budućnosti.

Zato vjerujem da je današnji HAK prepoznatljiv, moderan i pouzdan europski klub. Prepoznatljiv zato što ima tradiciju i identitet. Moderan zato što razumije promjene u mobilnosti, tehnologiji i društvu. Pouzdan zato što svoju ulogu ne temelji samo na kvalitetnim uslugama, nego i na solidarnosti, odgovornosti i povjerenju.

Organizacije traju onda kada služe ljudima. HAK je 120 godina trajao upravo zato. Zbog toga vjerujem da može s jednakom sigurnošću povezivati i generacije vozača koje dolaze.