Lihtenštajn je desetljećima imućnim pojedincima pružao financijsko utočište: političku stabilnost, institucije specijalizirane za privatno bankarstvo i povoljne propise za upravljanje imovinom. Možda i najvažnije od svega, ta mala država smještena između Švicarske i Austrije jamčila im je diskreciju i mogućnost zaštite novca u okviru zakonitih struktura, a da ime vlasnika ne bude javno dostupno.
No, čini se da je to obećanje iznevjereno, piše španjolski El País.
Naime, krajem srpnja hakeri su na nekoliko sati prodrli u službeni registar gdje su zapisani identiteti osoba koje stoje iza tvrtki, zaklada i drugih pravnih subjekata osnovanih ili vođenih iz Lihtenštajna, izvijestio je Bloomberg. Napadači su pristupili podacima povezanim s približno 31.000 pravnih subjekata.
Lihtenštajnska vlada ubrzo je osnovala tim za upravljanje krizom i pokušava utvrditi tko stoji iza napada. Iznenađujuće, istraživanja su pokazala kako nema naznaka da su hakeri ukrali novac niti su pristupili bankovnim računima ili financijskim podacima. Ipak, došli su do imena, datuma rođenja, državljanstava i država prebivališta osoba povezanih sa zakladama. Registar otkriva identitete stvarnih vlasnika tvrtki preko kojih se u Lihtenštajnu drži i upravlja imovinom, pa je tako Lihtenštajn potencijalno izgubio najveću komparativnu prednost u odnosu na druga financijska utočišta.
Zakonom koji je stupio na snagu 2021., radi provedbe europskih propisa o sprječavanju pranja novca, od tvrtki, zaklada i trustova zatraženo je da otkriju identitete svojih stvarnih vlasnika. Vlasti su imale pristup tim podacima, ali oni nisu bili dostupni široj javnosti, osim u vrlo ograničenim okolnostima. Prema najnovijem godišnjem izvješću lihtenštajnske vlade, krajem 2025. u zemlji je bilo registrirano 22.927 pravnih subjekata i pravnih struktura. Taj podatak posebno privlači pozornost jer Lihtenštajn ima samo oko 41.000 stanovnika.
Zaklade moraju prijaviti svoje osnivanje nadležnim tijelima i dostaviti određenu dokumentaciju, no ti podaci nisu javno dostupni u istoj mjeri kao podaci o trgovačkim društvima. Pristup registru toliko je ograničen da se u izvješću navode i konkretni podaci o zahtjevima: tijekom cijele 2025. podneseno ih je samo 35, a odobrena su 23. Gotovo sve odobrene zahtjeve podnijele su banke i druge financijske institucije, dok nije prihvaćen nijedan zahtjev trećih osoba.
Zaklade su imućnim pojedincima privlačne zato što imovina prestaje izravno pripadati određenoj osobi i prenosi se na zakladu. Njome zatim upravlja upravni odbor prema unaprijed utvrđenim pravilima. Tako osoba koja ulaže novac, osoba koja njime upravlja i osoba koja od njega ostvaruje korist mogu biti tri različite osobe. Zbog takve je podjele vanjskim promatračima teško utvrditi tko zapravo stoji iza cijele strukture.
Zaklade služe i očuvanju obiteljskog bogatstva. Obitelj ih može upotrijebiti kako bi osigurala nastavak poslovanja tvrtke nakon smrti osnivača, raspodijelila nasljedstvo ili potomcima zajamčila isplatu određenog iznosa svake godine.
Ipak, važno je naglasiti da upis u lihtenštajnski registar zaklada nije protuzakonit niti znači da je počinjeno kazneno djelo. Posjedovanje tvrtke ili zaklade u Lihtenštajnu zakonito je pod uvjetom da je imovina prijavljena u zemlji prebivališta i da su podmirene sve porezne obveze.
Lihtenštajn posljednjih godina pokušava uspostaviti ravnotežu između suradnje s međunarodnim tijelima i očuvanja anonimnosti osoba koje u toj zemlji upravljaju svojom imovinom. Registar stvarnih vlasnika bio je ključan za održavanje te ravnoteže.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....