Prošlotjedna odluka Vlade da do 31. ožujka iduće godine nastavi regulirati cijenu električne energije, kao i ranija odluka da isto čini i s cijenama plina i grijanja, znači nove gubitke za Hrvatsku elektroprivredu d. d., koja će na svojim "plećima" iznijeti i novi, peti po redu Vladin paket pomoći građanima i gospodarstvu.
"Kako je i vidljivo iz predstavljanja petog paketa mjera Vlade, očekuje se da će, kao i do sada, tako i u idućem razdoblju, do 31. ožujka 2024., donesene mjere utjecati na financijske pokazatelje HEP-a", kažu nam u HEP-u, ne precizirajući kakvi se učinci najnovijeg Vladinog paketa pomoći mogu očekivati na rezultate njihova poslovanja u ovoj godini.
Podnoseći teret prethodnih Vladinih paketa, podsjetimo, HEP je prošlu godinu završio s gubitkom od 5,7 milijardi kuna nakon što je, primjerice, u 2021. ostvario dobit od milijardu kuna. Budući da je HEP u poslovnom izvješću za 2022., među ostalim, naveo kako cijena primjene Vladine uredbe o cijeni struje za kompaniju iznosi 1,8 milijardi kuna, a gubitak u isporuci toplinske energije 1,3 milijardi kuna jer cijena grijanja nije usklađena s troškovima proizvodnje u HEP-ovim toplanama, jasno je da HEP čekaju novi gubici. Koliki će biti gubici i kako će se "kompenzirati", otvoreno je pitanje, ali ne i jedino u složenoj računici odnosa državne regulacije cijena energije i poslovanja HEP-a.
Tržišne okolnosti
"U suradnji i uz potporu Vlade kontinuirano poduzimamo sve potrebne mjere u svrhu osiguranja održivosti poslovanja i investicijskog potencijala tvrtke", odgovorili su nam iz HEP-a na pitanje hoće li kompanija morati primiti novu pomoć države zbog ograničavanja cijena struje i plina. Dodaju kako su "spremni u potpunosti provesti onaj dio mjera koji je u nadležnosti HEP-a, a sve u svrhu zaštite standarda svojih kupaca, naših građana i stabilnosti hrvatskoga gospodarstva".
Dok su spomenuti gubici državne elektroprivrede u isporuci struje i toplinske energije u 2022. zbog državne regulacije ukupno iznosili 3,1 milijarde kuna, ukupni gubitak kompanije temeljem ostvarenih prihoda od 25,3 milijardi kuna i rashoda od 32 milijardi kuna iznosio je 6,6 milijardi kuna prije oporezivanja. Ako se koristi podatak o neto gubitku od 5,7 milijardi kuna, nameće se pitanje gdje je nastalo dodatnih 2,6 milijardi kuna "minusa" HEP-a? Odgovori se kriju u tržišnim okolnostima koje opisuje spomenuto izvješće HEP-a.
"U odnosu na prethodnu godinu, enormno su nam se povećale prosječne cijene svih ulaznih elemenata, i to prirodnog plina za proizvodnju električne i toplinske energije za 206 posto, ugljena za 188 posto, emisijskih jedinica CO2 za 103 posto te uvezene električne energije za 219 posto", stoji u izvješću. U slučaju plina, primjerice, prema istome izvoru, u kolovozu prošle godine zabilježen je vrhunac cijena plina na "hubu" Srednje Europe za trgovinu plinom CEGH 3 s porastom od tisuću posto u usporedbi s cijenama u prethodnim desetljećima.
Rekordna cijena struje
"Tijekom posljednjih deset godina prosječna cijena plina bila je između pet eura za megavatsat i 35 eura za megavatsat. U kolovozu 2022. godine cijene za mjesec unaprijed i dan unaprijed dosegnule su povijesno najvišu razinu od preko 300 eura za megavatsat", upozoraju u izvješću.
Kad je u pitanju električna energija, prosječna cijena bazne električne energije na CROPEX4 spot tržištu u prvom tromjesečju 2022. godine iznosila je 233 eura za megavatsat, a u drugom 213 eura za megavatsat.
"Rekordna razina cijene električne energije zabilježena je u kolovozu od 749 eura za megavatsat, a prosječna cijena za treće tromjesečje bila je 421 euro za megavatsat", podsjećaju u HEP-ovu izvješću.
Iako se državna elektroprivreda u široj javnosti percipira isključivo kao proizvođač struje, HEP je i veliki uvoznik električne energije koji je, zbog loše hidrološke 2022. i pada proizvodnje u hidroelektranama od čak 27,5 posto, lani dodatno pojačao uvoz. Iz vlastitih elektrana i nuklearke u Krškom, naime, HEP je lani na tržište stavio blizu 64 posto potrošene struje u Hrvatskoj, a ostalih 36 posto namireno je najvećim dijelom iz uvoza. Trošak uvoza struje za HEP je lani skočio čak 220 posto te je kompanija 60 posto rashoda u prošloj godini, ili oko 20 milijardi kuna, potrošila za kupnju električne energije od povlaštenih proizvođača iz obnovljivih izvora energije (u manjoj mjeri) i na burzama.
Energetska kriza pojačala je i HEP-ovu ulogu na tržištu plina, među ostalim i kroz obveze zapunjavanja skladišta u Okoliju i otkupa plina proizvedenog u Hrvatskoj od INA-e po cijeni od 41 euro za megavatsat. Uz to, propašću dijela plinara HEP Plin u sastavu Grupe morao je preuzeti njihove potrošače, povećavši broj svojih kupaca za 30 posto, ili za 42.000. Za razliku od prodaje struje, HEP je u prodaji i distribuciji plina, unatoč svim nametnutim obvezama i reguliranoj cijeni plina, lani poslovao pozitivno, ostvarivši dobit od deset milijuna kuna.
I u prodaji električne energije i u opskrbi i distribuciji plina HEP je lani povećao i prihode i prodane količine, i to po izuzetno visokim stopama. Prodaja električne energije povećana je za čak 56 posto, a prodaja plina za 105 posto. Riječ je, gledano kroz povećanje prihoda, o 6,7 milijardi kuna prihoda više u odnosu na 2021. kad se radi o struji, a vezano uz plin 570 milijuna kuna plusa u odnosu na preklani. Ti podaci također daju okvir za procjene o mogućim gubicima HEP-a u ovoj godini, jer prodaja struje i plina, bude li rasla, sigurno neće rasti po prošlogodišnjim stopama. Rast prodaje električne energije, naime, posljedica je daljnjeg oporavka gospodarstva nakon koronakrize, a rast prihoda posljedica je većih cijena. Budući da je od 25,3 milijarde kuna lanjskog prihoda HEP-a 15 milijardi kuna prihod od prodaje struje, a daljnjih sedam milijardi kuna prihod povezan s električnom energijom, jasno je da poslovanje te kompanije prije svega ovisi o državnoj regulaciji cijene električne energije.
Osim spomenutog rapidnog rasta cijena struje, plina i ugljena, HEP se u 2022. suočio s povećanim cijenama jedinica CO2, otpisom potraživanja od kupaca na potresom stradalim područjima u iznosu od 129 milijuna kuna, otplatom obveznice u visini 550 milijuna dolara i obvezom uplate kapitala u Fond za razgradnju nuklearne elektrane Krško od 14,2 milijuna eura. Kada su u pitanju troškovi kupnje jedinica za emisiju CO2, oni su lani povećani za 103 posto u odnosu na 2021., ili za 967 milijuna kuna.
Kreditni rejting
Državna elektroprivreda lanjski je gubitak namirila smanjenjem kapitala kompanije za 5,7 milijardi kuna, a država će s 900 milijuna eura dokapitalizirati HEP i tako nadoknaditi spomenuto smanjenje. Uz to, Vlada je HEP-u odobrila zaduženje u iznosu od deset milijardi kuna kako bi se ojačala likvidnost kompanije. Budući da su bonitetne agencije Moody‘s i Standard and Poor‘s sredinom srpnja prošle godine povećale dugoročni kreditni rejting HEP-a, može se reći da je Vladina financijska operacija uspjela. S druge strane, nastavljajući s mjerama ograničenja cijena struje i plina, a posljedično i toplinske energije, Banski dvori zacijelo su otvorili novi krug kompenzacija s HEP-om.