U drugom panelu konferencije pod nazivom ‘Plin, nafta i tranzit 2030.: kako se mijenja europsko tržište plina, nafte i cijena za industriju‘, sudjelovali su član Uprave Prvog plinarskog društva Zvonimir Šibalić, predsjednica Uprave Ine Zsuzsanna Ortutay i predsjednik Uprave Petrola Ante Mandić. I drugi panel moderirao je Mislav Togonal.
Šibalić je potvrdio kako prolazimo rijetko hladne zimske uvjete u opskrbi plinom, ali je opskrba plinom, istaknuo je, vrlo sigurna.
– Ne moramo biti zabrinuti, čak i kad je naše jedino skladište plina u Okolima na nuli zapunjenosti, uvozni kapaciteti su više nego dovoljni za redovitu i sigurnu opskrbu – kazao je Šibalić.
Komentirajući planove plinske južne interkonekcije, Šibalić je ocijenio kako se radi o vrlo bitnom projektu za BiH.
– Hrvatska se postavila kao logičan partner u tom projektu. Vrlo dobra nam je i pozicija u odnosu na interkonekciju prema Srbiji. Treba računati s tim da su prošireni kapaciteti LNG terminala na Krku preveliki samo za naše tržište – kazao je Šibalić.
Ortutay je komentirala nagađanja da bi MOL, nakon očekivanog preuzimanja Naftne industrije Srbije i rafinerije u Pančevu, mogao zatvoriti rafineriju u Rijeci.
– Te dvije rafinerije nemaju nikakvu povezanost. To su različita tržišta. Zašto bi netko prevozio naftne derivate iz Pančeva u Hrvatsku? To nema uporište u logistici jer su troškovi za to preveliki. Ina je upravo uložila oko 700 milijuna eura u riječku rafineriju. Zašto bi netko ulagao u riječku rafineriju i onda je zatvorio? Sisačka rafinerija bila je drugi primjer, drugi tip rafinerije – navela je predsjednica Uprave Ine.
Najavila je skoro svečano proglašenje dovršetka investicije u rafineriju u Rijeci.
Ministar gospodarstva Ante Šušnjar, osvrnuvši se na ulazak MOL-a u NIS, izrazio je uvjerenje kako će MOL još bolje koristiti usluge Jadranskog naftovoda i prepoznati važnost Janafa.
– Razumijem interes MOL-a za uvoz ruske nafte, ali treba prestati financirati ruski agresorski stroj, a to uključuje, među ostalim, i odricanje od ruskih fosilnih goriva – komentirao je Šušnjar.
Ponovio je poziv MOL-u da zajedno s Janafom napravi analizu korištenja kapaciteta Janafa za transport nafte.
– Ne vidim razlog za gašenje riječke rafinerije. Moram pohvaliti Inu kada je u pitanju investicija u Sisku u proizvodnju biometana. To je veliki projekt, s visokom dodanom vrijednošću. Ulogu rafinerije u Pančevu treba sagledavati u kontekstu slovenskog i tržišta BiH – dodao je ministar gospodarstva.
Mandić je ukazao na problem daljnje regulacije cijena naftnih derivata u Sloveniji, podsjetivši kako je regulacija unutar EU-a prisutna još samo u Sloveniji i Belgiji.
– Jučer je litra dizela u Belgiji bila 1,58 eura, a u Hrvatskoj 1,39 eura. U kritičnoj situaciji države su trebale intervenirati na tržištima naftnih derivata i zaštititi potrošače, ali sada se regulacijom, tamo gdje je ona prisutna, šalju krivi signali potrošačima – dodao je predsjednik Uprave Petrola.
Mandić nije htio komentirati spekulacije o interesu za Petrolovo preuzimanje dijela Lukoilove imovine izvan Rusije.
Šibalić se nije složio s učestalim ocjenama da je Europa, nakon ovisnosti o ruskom plinu, postala ovisna o američkom plinu.
– Imamo LNG terminal na koji plin može doći iz SAD-a, ali i iz Katara, Mozambika, Trinidada i Tobaga. Sve je to samo ekonomija i izbor najbolje cijene – komentirao je Šibalić.
Osvrnuvši se na globalni oporavak plinskog gospodarstva, član Uprave PPD-a upozorio je kako plinski biznis ima izvrsnu i učinkovitu infrastrukturu.
– Plin je lako dobavljiva roba, a potrošnja energije velika. U podatkovnim centrima, primjerice, godišnje povećanje potrošnje električne energije iznosi 15 posto. Podatkovni centri u SAD-u blizu su izvora potrošnje – ustvrdio je Šibalić.
Predsjednica Uprave Ine ocijenila je kako nije izgledan rast cijena sirove nafte na svjetskom tržištu.
– Venezuela će, primjerice, biti faktor na svjetskom tržištu nafte u kraćem roku. Globalna potražnja za naftom postoji, a zelena tranzicija traži snažnu financijsku podršku – komentirala je Ortutay.
Podsjetila je da je Ina posvećena istraživanju nafte i plina u Hrvatskoj.
– Šansa da je plin koji koriste hrvatska kućanstva upravo plin iz hrvatskih nalazišta iznosi 50 posto. Imamo priliku povećati količine plina i nafte koje se dobivaju s hrvatskih polja – navela je predsjednica Uprave Ine.
Najavila je izradu 12 novih plinskih bušotina od čega pet na moru i sedam na kopnu, a četiri bi, prema riječima predsjednice Uprave Ine, već u ovoj godini mogle biti puštene u proizvodnju.
Mandić je upozorio da gospodarstva koja imaju veću energetsku samodostatnost imaju i niže cijene energenata potrebnih da bi gospodarstva išla dalje.
– Oko 40 posto investicija Petrola ići će u obnovljive izvore energije, ali na logičan i ostvariv način. Postoji mnogo primjera da se na obnovljive izvore energije gledalo kao na vrlo isplativ biznis, ali ta ulaganja treba sagledavati šire – upozorio je Mandić, nakon čijeg je istupa moderator panela zaključio raspravu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....