HNB je ponovno upozorio na povišene rizike za financijsku stabilnost, ponajprije zbog povećanog kreditiranja privatnog sektora i nastavka ubrzanog rasta cijena nekretnina. Pritom dodaje da je spreman "postrožiti makrobonitetne mjere ako se rizici za financijsku stabilnost nastave povećavati". Prije godinu dana HNB je uveo ograničenja pri odobravanju kredita stanovništvu, koja su uglavnom dovela do usporavanja, no oni i dalje rastu po dvoznamenkastim stopama.
Posljednji podaci upućuju da je u svibnju bio posebno izražen rast kredita poduzećima, ponajprije za obrtna sredstva. Kratkoročni pokazatelj kreditne aktivnosti ili "zamah" osnažio je s 14,6 posto u travnju na 23 posto u svibnju. Rast se ubrzao i na godišnjoj razini, s 10,2 na 12,1 posto. "Najizraženiji međugodišnji rast bilježe krediti u ciklički osjetljivim djelatnostima, poput trgovine, turizma i građevinarstva, jer snažan rast cijena nekretnina potiče pojačano ulaganje u građevinske projekte", ističu u HNB-u.
Cijene dizela rastu diljem Europe, istražili smo što nas čeka: ‘Marža već donosi čisti gubitak‘
Prema njihovu mišljenju, rizici proizlaze upravo iz koncentracije kreditnog rasta u tim ciklički osjetljivim djelatnostima i iz izloženosti financiranju građevinskih projekata u uvjetima snažnog rasta cijena nekretnina, "što portfelj čini osjetljivim na pad potražnje i cijena". U ovom trenutku HNB skreće pozornost na činjenicu da je poduzećima lani blago pala operativna marža, ponajviše zbog viših troškova rada. Osim toga, u ovoj bi se godini rast cijena energenata mogao dodatno nepovoljno odraziti na poslovne rezultate poduzeća. "Pritom rast troškova povezan s višim cijenama energenata može potaknuti poduzeća na dodatno zaduživanje, a takva kombinacija viših troškova i duga zahtijeva pozorno praćenje. Istodobno je vidljivo i usporavanje rasta nominalnih i realnih plaća, koje bi se moglo odraziti na usporavanje domaće potražnje", objašnjavaju analitičari HNB-a.
Dodatni razlog za oprez vjerojatno proizlazi i iz iskustva nakon krize 2008. godine kada je građevinski sektor bio među najpogođenijima, a velik broj poduzeća suočio se s problemima u otplati kredita.
Kod stanovništva, rast gotovinskih kredita kreće se oko deset posto, a stambenih više od 14 posto. Dio ekonomista ocjenjuje da takva dinamika kreditiranja može pridonositi snažnijem rastu potražnje, a time i dodatnim pritiscima na inflaciju i cijene nekretnina. HNB, međutim, u prvi plan stavlja rizike za financijsku stabilnost, ističući da dosadašnje mjere daju rezultate. Riječ je o ograničenjima omjera otplate duga i dohotka (DSTI) te omjera iznosa kredita i vrijednosti nekretnine (LTV).
U prva četiri mjeseca smanjio se broj novoodobrenih "nestambenih", odnosno gotovinskih kredita. U prosjeku je iznosio oko 20 tisuća mjesečno, naspram oko 25 tisuća u istom razdoblju lani. Stabilizirao se i prosječni iznos na oko deset tisuća eura "čime je zaustavljen višegodišnji trend rasta do sredine 2025". Istodobno se broj novih stambenih kredita stabilizirao na razini dugoročnog prosjeka, na oko 1800 mjesečno. No, prosječna glavnica nastavila je rasti, premda sporije. U prva četiri mjeseca iznosila je nešto više od 130 tisuća eura, odnosno oko deset posto više nego u istom razdoblju prošle godine.
Za HNB je ključno da se smanjio udjel najrizičnijih kredita. Udio stambenih kredita s LTV-om većim od 90 posto pao je s oko 30 posto u prvoj polovici prošle godine na oko 15 posto u prva četiri mjeseca 2026., slično kao i udio stambenih kredita s DSTI-jem većim od 45 posto. Kod nestambenih kredita udio onih s DSTI-jem većim od propisanog praga od 40 posto pao je u odnosu na isto razdoblje lani s oko 26 na oko sedam posto.
Kupnja s karticama na rate ostaje ista, ali trgovci uskoro dobivaju nova pravila
"Podaci upućuju na prilagodbu banaka i dužnika novim ograničenjima, uključujući grupiranje kredita tik ispod regulatornih pragova. Ishod je stoga u skladu s temeljnim ciljem mjera, a to je ograničavanje prekomjernog preuzimanja rizika, čime se jača otpornost kućanstava na nepovoljne šokove kao što su pad dohotka i neočekivani troškovi, a smanjuje izloženost banaka kreditnom riziku", objašnjavaju u HNB-u.
Otpornost banaka, napominju, dodatno je ojačana postupnim povećanjem protucikličkog zaštitnog sloja kapitala, koji je HNB od 2022. podigao s nule na trenutačnih 1,5 posto, uz najavljeno povećanje na dva posto od početka 2027. godine.
U središnjoj banci ostaju suzdržani po pitanju procjene buduće dinamike kreditiranja, napominjući da ne objavljuju takve prognoze. Ipak, očekuje se da bi se kreditiranje stanovništva moglo usporiti. Uz ograničenje kriterija zaduživanja, tome bi mogli pridonijeti usporavanje rasta dohodaka i očekivani prijenosi pooštrenih uvjeta financiranja, vidljivih u rastu Euribora na kamatne stope na kredite.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....