Od početka ove godine banke su građanima počele u većoj mjeri odobravati stambene kredite uz promjenjivu kamatnu stopu vezanu uz Euribor, što ujedno znači izlaganje riziku da im u budućnosti poraste teret otplate.
Zbog toga ih iz Hrvatske narodne banke (HNB) upozoravaju da oprezno ulaze u kreditni aranžman koji u pravilu traje 25-30 godina.
U slučaju da kamatna stopa poraste za jedan postotni bod, s 2,9 na 3,9 posto, hipotetski primjer dužnika koji je podignuo stambeni kredit od 150.000 eura na rok od 25 godina pokazuje koliko bi poskupjela otplata. Mjesečni anuitet povećao bi se sa 703,5 na 783,2 eura, odnosno za gotovo 80 eura. Ukupno bi za kamate banci platio 84.996 eura, što je čak 29.931 euro više nego u osnovnom scenariju.
- Ono što svaki potrošač mora imati na umu kada podiže kredit jest da se, ako ugovori promjenjivu kamatnu stopu, ona tijekom otplate može mijenjati. Zato bi se trebao dobro informirati i pitati banku kolike bi njegove mjesečne obveze bile kada bi, primjerice, kamatna stopa porasla za jedan postotni bod ili više - kazala je Maja Bukovšak, izvršna direktorica Sektora financijske stabilnosti HNB-a, na briefingu za medije.
Odobravanje kredita građanima Hrvatske moglo bi usporiti. Ovo su razlozi
Građani koji su stambene kredite dizali tijekom 2024. i 2025. godine, čini se, imali su dosta sreće. Ne samo da su kamatne stope tada bile niske, nego su kredite u pravilu mogli ugovoriti uz fiksnu kamatnu stopu tijekom cijelog razdoblja otplate. Sada se, međutim, i same banke nastoje u većoj mjeri zaštititi od kamatnog rizika pa u ponudu vraćaju promjenjive kamatne stope i postrožuju uvjete za kombinirane modele.
Kako bi se što bolje zaštitili od rizika, iz HNB-a poručuju da bi se potrošači trebali dobro informirati o tome što koja banka nudi. Ako nisu zadovoljni ponudom svoje banke, mogu se obratiti drugoj i zatražiti alternativnu ponudu.
- U slučaju promjene referentnog parametra i visine ugovorene kamatne stope, banka mora 15 dana unaprijed informirati potrošače, dostaviti im obavijest o promjeni, kao i novi, izmijenjeni otplatni plan - pojasnila je Ana Pisačić, savjetnica u Direkciji za nadzor tržišnog ponašanja. Dodala je da u tom slučaju potrošači imaju mogućnost u roku od mjesec dana vratiti kredit bez dodatnih naknada.
U HNB-u podsjećaju i na strogo regulirana zakonska ograničenja. Po njima najviša nominalna kamatna stopa, koja se određuje dva puta godišnje, od 1. srpnja iznosi 3,84 posto. Ona postoji upravo zato da bi spriječila cjenovni šok.
Eurostat je prokazao stvarnu situaciju: Hrvatska ima problem!
Do prije osam godina tek nešto više od polovine novih kredita stanovništvu bilo je ugovoreno uz fiksnu stopu. No, u zadnje dvije godine oni su činili gotovo cjelokupno novo kreditiranje. Tek krajem prvog tromjesečja ove godine taj se trend počeo mijenjati. Zaokret traje kratko, napominju u HNB-u, ali ide u suprotnom smjeru od svega što je obilježavalo ponudu prethodnih godina. Razlog zbog kojeg su banke izmijenile praksu, ponajprije je regulatorne, ali i troškovne prirode. Razlika u ročnosti između imovine i obveza, koja se godinama postupno produbljuje, podrazumijeva da su i same banke sve osjetljivije na promjene kamatnih stopa, kako u smislu kamatnih prihoda tako i promjene vrijednosti kapitala. Kako bi ostale unutar dopuštenih regulatornih okvira, zadnjih nekoliko godina počele su masovno koristiti kamatnu zaštitu (swapove), financijske ugovore kojima efektivno zamjenjuju fiksni prihod od dugoročnih kredita i obveznica prihodom koji prati tržišne kamatne stope. Ta zaštita, međutim, nije besplatna, u prvom tromjesečju iznosila je nekoliko desetaka milijuna eura.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....