Ubrzan rast cijena nekretnina ponukao je središnju banku na donošenje mjere prema kojoj će od kraja ovog mjeseca banke morati izdvajati dodatni kapital za apsorpciju mogućih gubitaka.
Tako je stopa "protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala" podignuta sa sadašnjih 0 na 0,5 posto. U svojem obrazloženju HNB navodi da su razlozi za takvu odluku "nastavak kumulacije cikličkih sistemskih rizika u uvjetima snažnoga oporavka gospodarstva od krize izazvane pandemijom".
Ulazak u eurozonu
Je li za slučaj krize potrebna dodatna zaštita, imajući u vidu visoku kapitaliziranost hrvatskog bankarskog sustava? U Hrvatskoj udruzi banaka kažu da će banke, kao i do sada, "postupati u skladu s odlukama regulatora koji analizira situaciju na tržištu te pridonosi stabilnosti ukupnoga financijskog sustava".
A regulator je procijenio da je u ovom trenutku potrebno stvoriti dodatni sloj kapitala u cilju osiguravanja prostora za nastavak nesmetanog kreditiranja u slučaju eskalacije krize. Na pitanje što će to imati za posljedicu, u HUB-u odgovaraju da se u ovom trenutku provode detaljne analize navedene odluke i eventualnog utjecaja na promjenu uvjeta kreditiranja u predstojećem razdoblju.
- Za sada ne primjećujemo rizike koji bi ugrozili stabilnost financijskog sustava s obzirom na to da je stopa adekvatnosti ukupnog kapitala dosegnula 25,6 posto, što hrvatski bankarski sustav čini jednim od najbolje kapitaliziranih u svijetu, a ukupna zaduženost stanovništva još je razmjerno niska - objašnjavaju.
Za pokrivanje gubitaka banke najčešće koriste rezervacije, a ako one nisu dovoljne, za to im služi kapital. Što je on veći, financijski sustav je sigurniji. Stopa ukupnog kapitala hrvatskog bankarskog sustava znatno je iznad minimalnih 8 posto i svih dodatnih varijanti zaštitnih slojeva: posljednjih godina u prosjeku je bila gotovo za trećinu veća nego što je kod vodećih banaka u EU. Hoće li ulazak u eurozonu biti prigoda i za smanjivanje kapitaliziranost banaka? Iako će uvođenje eura smanjiti rizike te ukloniti valutni rizik kojim su danas izloženi klijenti banaka, u HUB-u ističu da kratkoročno ne očekuju promjenu ukupne stope adekvatnosti kapitala banaka u Hrvatskoj.
APN do kraja 2023.
Kada je riječ o pritiscima na rast cijena nekretnina, zasad nije izgledno da će središnja banka donositi mjere kojima će kredite učiniti teže dostupim. U tom smislu realnije je očekivati da jednom kad istekne, više neće biti produljivan program subvencioniranja stambenih kredita putem APN-a. Zakon uveden 2017. traje do kraja 2023. godine, a smatra se jednim razloga ubrzanog rasta cijena stanova i kuća.