Nedavno je Jadrolinijinoj floti, kao 54. brod, priključen trajekt Lošinj, kupljen u Rusiji i preuređen u Kraljevici, kapaciteta 600 putnika i 140 vozila. To je u brodarskim i brodograđevnim krugovima potaknulo živu raspravu, koja se preselila i na društvene mreže, o tome je li najbolje rješenje obnavljati flotu rabljenim brodovima ili graditi nove u skladu sa svim regulatornim zahtjevima, a pogotovo onima vezanim uz korištenje pogonskih goriva.
Dodatnu polemiku izazvala je i informacija da će se legendarni trajekt Lastovo zamijeniti također rabljenim brodom. Kao logično rješenje, svi upućeni u situaciju vide da se flota obnovi novcem iz fondova EU. a dodatna pogodnost, po njima, bila bi gradnja u domaćim brodogradilištima.
Infrastruktura
Argumenti koji se koriste za osporavanje kupnje polovnih brodova su da se njome usporava postavljeni cilj o plovidbi ekološki prihvatljivi brodova, što može rezultirati smanjuje konkurentnost brodara te gubitkom nekih linija, i onemogućava izlazak na šire međunarodno tržište te, naravno, da se time oduzima domaćim brodogradilištima posao gradnje novih brodova.
Kao ogledan primjer korištenja sredstava EU za financiranje gradnje plovila navodi se gradnja ophodnih brodova za potrebe MUP-a te brodova na električni pogon za potrebe Nacionalnih parkova. Svi ti brodovi usklađeni su s budućim ekološkim standardima i financiraju se sredstvima EU.
Ipak, nije sve tako jednostavno. Prelazak plovila na ekološki prihvatljivija goriva velika je tema u svjetskom brodarstvu, a kod nas je prelazak na plovila s alternativnim pogonskim sklopovima odnosno s najnovijim ekološkim rješenjima, između ostalog nemoguć u ovom trenutku jer nedostaje infrastruktura.
Naime, niti jedna lučka uprava još nije izgradila infrastrukturu, a tu se misli na LNG punionice ili instalacije za brodove na električni pogon, kako bi se brodovi na električni pogon mogli puniti u lukama.
- Mogućnost obnove flote u javnom linijskom pomorskom prometu putem fondova EU planira se za budući Operativni program Konkurentnost i kohezija 2021. - 2027. Također, mogućnost postoji i kroz Mehanizam za oporavak i otpornost. Obnova flote u javnom linijskom pomorskom prometu putem fondova EU u budućoj financijskoj perspektivi moguća je u slučaju nabave ili gradnje brodova na alternativni pogon uz poštovanje pravila državnih potpora i tržišnog natjecanja. Pritom nabava, odnosno gradnja mora biti u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi - pojasnili su iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.
Strateški cilj
Srednjoročnim planom poslovanja za razdoblje 2021. - 2023. i Planom poslovanja usvojenim od Nadzornog odbora predviđena je obnova flote kao strateški cilj Jadrolinije. Obnova flote nužna je kako bi Jadrolinija zadržala poziciju lidera na Jadranu.
- Svi brodovi Jadrolinije osvojili su koncesijske natječaje na liberaliziranom tržištu EU i time dokazali da zadovoljavaju tražene uvjete na linijama kao što su kapacitet, brzina i maritimne sposobnosti. Osim novogradnji, obnova podrazumijeva i investicije na tržištu rabljenih brodova. Uzevši u obzir starost postojeće flote Jadrolinije, svaka realizacija investicije promatra se kroz prizmu uloge Jadrolinije na tržištu javne usluge pomorskog linijskog prijevoza, ugovornih obveza, ali i kroz trenutne ekonomske pokazatelje poslovanja. Kod gradnje brodova, bitno je spomenuti da proces razvoja, projektiranja i gradnje traje minimalno tri godine - pojašnjava trenutačnu situaciju David Sopta, predsjednik Uprave Jadrolinije.
Što se tiče tržišta rabljenih brodova, Sopta dodaje da Jadrolinija uvijek traži brodove novijih godišta i usklađenost sa svim međunarodnim standardima, ali i potrebama pojedine linije.
Traži se način
- Prednost nabave rabljenih plovila prije svega je ekonomska isplativost, ali i brzina realizacije projekata i uvođenja nabavljenih brodova u flotu. Rabljeni brodovi provjerenih su maritimnih sposobnosti i njihova nabava osigurava operativnu stabilnost poslovanja. Riječ je o složenom zadatku, jer se prilikom kupnje rabljenog broda moraju uzeti u obzir brojni faktori, poput prilagođenosti zahtjevima koncesijskih ugovora za pojedine linije, ali i specifičnosti luka na Jadranu, pri čemu se pogotovo misli na duljinu i gaz - kaže David Sopta.
Napominje da, ako se potencijalni rabljeni brod uklapa u definirane strateške ciljeve Jadrolinije te ako je ekonomski isplativ, a svojim kapacitetom i brzinom plovidbe može zadovoljiti sve tehničke, ekonomske i ostale regulatorne zahtjeve, ali i osigurati povećanje kvalitete usluge i pomlađivanje flote, Jadrolinija se odlučuje na realizaciju investicije.
Dodaje da u Jadroliniji razmatraju i apliciraju na pojedine projekte EU kako bi pronašli financijska sredstva za daljnji razvoj zelene flote. Međutim, napominje da su zelene tehnologije, odnosno pogon na alternativna goriva uvjetovani neizgrađenom infrastrukturom u lukama na Jadranu za brodove na struju, vodik…
- Posljednje dvije godine Jadrolinija u suradnji s resornim Ministarstvom traži kako se uklopiti u projekte gradnje brodova koje EU podržava, a to su isključivo brodovi pogonjeni alternativnim gorivima. Briga za okoliš više nije mogućnost, nego imperativ. Jadrolinija tu potrebu prepoznaje te ulaže u tehnologije. Tako Jadrolinija za svoje brodove koristi najčišće gorivo, eurodizel s manje od 0,01 posto sumpora, čime zadovoljava najstrože ekološke standarde svjetskog brodarstva. Također, novi brodski motori moraju zadovoljavati standard TIR2, koji definira dozvoljenu emisiju ugljičnog dioksida u atmosferu. Dodatno, uvedeno je sustavno praćenje emisija ugljičnog dioksida s brodova većih od 5000 GT. Jadrolinija je u posljednje četiri godine brodove opremila uređajem za pročišćavanje otpadnih voda biološkog tipa, čime su zadovoljeni najstroži zahtjevi EU - ističe predsjednik Uprave Jadrolinije.