Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) zabrinuta je da bi se nova kriza na tržištu umjetnog gnojiva u EU mogla preliti na domaće tržište nestašicama i velikim rastom cijena.
Prema podacima Europske komisije u siječnju ove godine EU je uvezao 179.877 tona dušičnih gnojiva, u usporedbi s 1,183.728 tona prije godinu dana.
"Uvoz je pao na manje od 16 posto svoje uobičajene razine, što je surova stvarnost koja sada kuca na vrata EU", upozorava HPK.
Tvrdi da su poljoprivrednici i organizacije poljoprivrednih zadruga upozoravale EU da bi, bez tehničkih zaštitnih mjera i tržišne spremnosti, provedba Carbon Border Adjustment Mechanisma (CBAM-a) na gnojiva poremetila lanac opskrbe i povećala troškove za europske poljoprivrednike.
CBAM je mehanizam Europske unije koji je uveden radi smanjenja emisija stakleničkih plinova u međunarodnoj trgovini. Primjenjuje se na uvoz robe s visokim emisijama (željezo, čelik, cement, aluminij, gnojiva, vodik, električna energija) iz zemalja izvan EU, izjednačavajući troškove ugljika između uvoznih proizvoda i proizvoda EU. Od 1. siječnja 2026. mehanizam postaje potpuno operativan, a uvoznici moraju imati status ovlaštenog CBAM deklaranta i plaćati certifikate.
Europsko udruženje poljoprivrednika Copa-Cogeca više je puta pozivalo na pragmatičan i odgovoran pristup.
"Kad uvoz padne za više od 80 posto i kada cijene nastave rasti, a dostupnost postane neizvjesna, to više nije teoretska briga, već ozbiljan rizik za poljoprivrednu proizvodnju i sigurnost hrane u EU", istaknuli su iz HPK navodeći kako je i razina zaliha također zabrinjavajuća.
U prosjeku, trenutne zalihe pokrivaju samo 45 do 50 posto potreba poljoprivrednika za gnojivom za ovogodišnju sjetvu, sa znatno nižim razinama u određenim državama članicama poput Italije i Irske. Ta situacija ne uzima u obzir pripreme za 2027. i naglašava rastuću ranjivost proizvodnje hrane u EU.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....