Žene i muškarci još uvijek nisu jednaki - ni po iznosu plaća ni po napredovanju u karijeri. Hrvatska se po prvi put našla na popisu zemalja čiju rodnu ravnopravnost redovito prati Svjetski ekonomski forum (WEF) - zauzeli smo 55. mjesto od ukupno 146 analiziranih zemalja. Na vrhu su Island, Norveška i Finska, dok najgori položaj u društvu i prilike za napredak u karijeri imaju žene u Afganistanu, Čadu i Alžir. Najgora europska zemlja je Turska na 129. mjestu.
Hrvatska ima ukupni indeksom 0.730 (najveća moguća vrijednost je 1), a on se računa na temelju podataka po nekoliko kriterija - ekonomsko sudjelovanje i mogućnosti, obrazovna postignuća, zdravlje i opstanak te političko osnaživanje. Hrvatski rezultati za pojedine kriterije znatno variraju. Najbolji indeks imamo po pitanju obrazovnih postignuća (0,998) zbog visoke razine pismenosti i visokog udjela žena uključenih u sekundarnu (srednje škole i gimnazije) i tercijarnu (više škole, fakulteti, veleučilišta) razinu obrazovanja, pri čemu je istaknuto da je na najvišoj razini obrazovanja čak i 23 posto više žena nego muškaraca.
Nešto slabiji, ali i dalje jako dobar indeks, Hrvatska ima po kriteriju “Zdravlje i opstanak” (0.978) koji su istraživači izračunali na temelju udjela rođene ženske djece te duljini razdoblja u kojem se očekuje da će osoba biti zdrava. Indeks ekonomskog sudjelovanja i mogućnosti je 0.639.
Slaba politička participacija
Kada je pak riječ o političkom osnaživanju, Hrvatice ne mogu biti zadovoljne jer je indeks samo 0.305 - u parlamentu ima 36,4 posto manje žena, a ministrica ima upola manje nego ministara. Budući da smo imali samo po jednu predsjednicu i premijerku (koja uz to ni nije ‘odradila’ cijeli mandat), razdoblje u kojemu je na čelu Hrvatske bila žena je znatno kraće od vremena s muškarcima na čelu.
Razlika u plaćama je, prema izračunu Svjetskog ekonomskog foruma, 7,57 posto u korist muškaraca, tvrtki u vlasništvu žena je samo 16,8 posto, a onih u kojima su vodeće menadžerice je 27 posto. Nešto je više nezaposlenih žena nego muškaraca (7,9 u odnosu na 6,3 posto), a uz to žene znatno više dana provode na roditeljskom dopustu (208 u odnosu na 14). I dok imaju jednaku slobodu kretanja, pristup financijskim uslugama i prava nasljeđivanja, WEF ocjenjuje da žene u Hrvatskoj imaju “gotovo jednaka prava” pred zakonom.
Britanski odvjetničku ured Claims.co.uk je na Međunarodni dan žena objavio novo istraživanje koje pokazuje da su nordijske nacije postale vodeće zemlje u poticanju napredovanja žena u karijeri. Studija se temelji podacima Svjetskog ekonomskog foruma (WEF). Kako bi usporedili europske zemlje, izračunali su indeks koji u obzir uzima prihode žena, zastupljenost u parlamentu i mogućnost napredovanja u karijeri. Sve što je indeks veći (najveća vrijednost je 100), položaj žena u društvu je bolji.
Skandinavke na vrhu
Island se tako i prema njihovim izračunima našao na prvom mjestu s indeksom od 86,49, a slijede Finska (81,72), Norveška (68,97) i Švedska (65,16), piše Euronews.
Islanđanke u prosjeku zarađuju 40,5 tisuća eura godišnje, što je dvostruko više od Grkinja. Parlament se sastoji od 47,6 posto žena, u posljednjih 50 godina polovicu vremena na čelu zemlje je bila premijerka, a u istoj je zemlji prvi put za predsjednicu izabrana žena. Iako Island ima ukupno najveći indeks, po kriteriju najmanjih razlika u plaćama muškaraca i žena preskočila ga je - Albanija. Ta je zemlja na ukupnoj ljestvici peta, odnosno odmah iza skandinavskih zemalja, bez obzira vrlo nizak prosječni godišnji prihod od 10.100 eura. I muškarci tamo imaju male plaće pa taj iznos nije vezan uz spol, a uz to se Albanija može pohvaliti time što polovicu njezinih ministarskih je pozicija zauzimaju žene, dok u parlamentu čine više od trećine zastupnika.
Žene čine 45 posto finskog parlamenta, a u prošla dva desetljeća čak 16 godina zemlju su vodile žene. Njihova su također se sastoji od više od 45 posto žena, a u proteklih pet desetljeća zemlja je bila svjedok 16 godina vodstva žena. Prosječna godišnja primanja su oko 36.500 € za žene.
Prosječna plaća žena viša je u Norveškoj (49.500 eura godišnje u odnosu na finskih 36.500 eura), a zemlja je ujedno dobila visoku ocjenu (5,69 od 7) za napredovanje žena na vodeće pozicije. Tamo je gotovo tri četvrtine žena aktivno je na tržištu rada jer nacija nudi pristupačnu skrb o djeci i štiti prava zaposlenja.
- Studija naglašava potrebu za zajedničkim naporima kako bi se osiguralo da žene diljem svijeta imaju koristi od jednakih mogućnosti na radnom mjestu. Nadamo se da će zamah iz Skandinavije potaknuti globalni pomak prema inkluzivnim, raznolikim radnim mjestima - poručili su istraživači.
Švedska se na četvrtom mjestu našla zbog toga što ima visoku stopu žena kreatora politike u parlamentu, s više od 40 posto ministrica. Jednakost plaća je na visokoj razini, a Švedska ujedno ima i najveći postotak samoidentificiranih feministica (46 posto).
Najgora zemlja za napredovanje žena je Turska s indeksom od samo 17,55. Slijede Azerbajdžan (19,48), Mađarska (19,99), Poljska (20,16), Ukrajina (20,67) i Grčka (22,03).