"Umjetna inteligencija nam je prioritet, koristimo je u državnoj upravi na više projekata, a trenutačno radimo na nacionalnom planu za AI do 2032., koji se tiče etičkih načela i zakona te vođenja računa o inovacijama i razvoju.
Dakle, cilj je imati regulativu, ali i pronaći balans da ti zakoni ne ubiju razvojne inicijative i inovacije", rekao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan na otvaranju osmog izdanja konferencije "Digitalna Hrvatska 2030." u organizaciji AmChama, odnosno Američke gospodarske komore u Hrvatskoj.
Program ovogodišnje konferencije, koja je održana danas u zagrebačkom hotelu Westin, obuhvatio je najnovije trendove u digitalnim tehnologijama, umjetnoj inteligenciji i oblaku.
A uoči održavanja 3SI Business Foruma u Hrvatskoj, u Dubrovniku, raspravljalo se posebno o mogućnostima jačanja regionalne povezanosti, digitalne otpornosti i konkurentnosti te o ulozi transatlantske suradnje u kontekstu digitalne suverenosti.
"Digitalna transformacija ključan je pokretač rasta i konkurentnosti Hrvatske, a njezin daljnji razvoj treba se temeljiti na snažnom digitalnom ekosustavu, primjeni naprednih tehnologija te suradnji javnog i privatnog sektora, uz očuvanje digitalne suverenosti i otvorenosti prema međunarodnim partnerstvima", poručila je na otvaranju skupa Andrea Doko Jelušić, izvršna direktorica AmCham Hrvatska.
"Unatoč svim uspjesima i činjenici da je percepcija hrvatske IT industrije značajno bolja, puno je još prostora za napredak i rast i na današnjoj konferenciji razgovaramo upravo o tome - kako što bolje iskoristiti nove tehnologije kao što su umjetna inteligencija, računarstvo u oblaku i ostale."
Uvodni govor održao je ministar Habijan, koji je poručio kako je Centar dijeljenih usluga (poznat i kao "državni oblak") zapravo "kamen temeljac digitalne transformacije u Hrvatskoj".
"Važno je i pitanje koordinacije propisa, privatni sektor je izrazio skepsu da zakoni koji dolaze iz EU ponegdje nisu koordinirani i to ćemo morati riješiti. Još jedan izazov s kojim se borimo je sporost. Dok prijedlog prođe kroz sva tijela EU, postane zakon i usvoji se u svim državama, prođe između pet i sedam godina. Kada se to dogodi u ovoj industriji, pitanje je ima li to više smisla, jer se tehnologije mijenjaju ekstremno brzo.
Jedna od središnjih tema danas apsolutno je zaštita maloljetnika na internetu i to zahtijeva koordinaciju mnogih tijela, posebno kada je riječ o verifikaciji dobi, i Hrvatska smatra da moramo imati jedinstven pristup na razini Europske unije. Pitanje je tehničkog rješenja, jer lako je staviti granicu dobi, ali važno je kako to provesti u djelo", rekao je Habijan, dodajući da je još jedan izazov industrije pitanje kadrova, premda smatra kako nam je "baza dobra" i da imamo dobar akademski sektor, uz pojedine važne pokazatelje koji su iznad prosjeka EU.
U uvodu panel-rasprave Nikola Dujmović, izvršni direktor Spana, jasno je poručio što poduzetnici iz sektora očekuju od države: "tax friendly" zakonski okvir, koji bi trebao biti brži, prijateljskiji i nekorumpiran.
"Treba nam Vlada kao partner i kao korisnik. Često me pitaju zašto se u Hrvatskoj ne može napraviti velika softverska kompanija? Jer Hrvatska nema strategiju, a treba nam upravo to - strategija, nešto što se neće mijenjati iz godine u godinu. Ne možemo sjediti i čekati da se IT industrija rodi sama od sebe, moramo joj pomoći.
Da imamo jednog čovjeka u državnoj upravi koji će nas slušati i boriti se da se ti prijedlozi izguraju, kao što je slučaj u Austriji, bilo bi odličan početak", zaključio je Dujmović.
Na prvoj raspravi na temu "Razvoj ekosustava za digitalne inovacije" sudjelovali su Maja Vitaljić, v.d. ravnateljice Uprave za digitalno gospodarstvo pri Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, zatim Daniel Šimić, glavni direktor za segment poslovnih korisnika u A1 Hrvatska, te Ralph Rogobete, government affairs & policy director za Rumunjsku i Hrvatsku u Mastercardu.
"Nema jednog recepta za uspjeh, ali zemlje koje su uspješne imaju neke zajedničke značajke: investicije u edukaciju, pristup kapitalu potrebnom za skaliranje, transparentnu regulativu, blisku suradnju s javnim sektorom i postavljanje ispravnog balansa između razvoja i napretka te sigurnosti", naglasio je Rogobete.
Maja Vitaljić dodala je kako je jedna od glavnih prednosti Hrvatske talent, odnosno fantastični stručnjaci koji privlače strane kompanije.
"Ono što mi moramo napraviti jest zadržati ih ovdje. Inicijativa Tri mora, kojom Hrvatska ove godine predsjeda, bilježi ogroman interes, imamo više od 1000 prijava od tvrtki koje žele participirati, među kojima su, recimo, čak 63 kompanije iz Japana, što je odlična prilika za networking", rekla je Vitaljić, dok je Daniel Šimić pohvalio hrvatsku startup scenu, uz napomenu da im je za rast i razvoj potrebna sigurnost, kao i mogućnost skaliranja.
Druga panel-rasprava pod nazivom "Suradnjom do digitalne suverenosti" - na kojoj su sudjelovali Saša Bilić, predsjednik Uprave APIS-a, Boris Petrušić iz Oraclea Hrvatska te Goran Đoreski, direktor Digital Realty Croatia - bila je posvećena ulozi transatlantske suradnje u kontekstu digitalne suverenosti.
"Iz perspektive EURITAS-a i APIS IT-a, digitalna suverenost ne znači izolaciju, nego balans između kontrole nad kritičnom infrastrukturom i podacima te slobodnog protoka inovacija.
Kada je riječ o registrima i osjetljivim sustavima, suverenost mora biti prioritet, dok u segmentima gdje tržište donosi brzinu i konkurentnost, prednost imaju partnerstva", smatra Bilić.
Đoreski je poručio da Hrvatska ima dobre predispozicije postati regionalni hub za podatkovne centre, ali da i dalje postoje određene prepreke.
"Svaki euro uložen u data centre vraća ekonomiji devet eura i to je nešto na čemu ćemo raditi s državom. Koči nas činjenica da naše prednosti trenutačno nisu prepoznate i na tome treba sustavno raditi.
Druga stvar, moramo otkriti zašto su upravo gradovi u grupi FLAP, dakle Frankfurt, London, Amsterdam i Pariz, toliko uspješni u privlačenju data centara i raditi na našim prednostima.
I treće što nas koči je regulativa, i to više u smislu provođenja, dakle treba nam brže izdavanje građevinskih dozvola, brže priključenje na elektroenergetsku mrežu i sve ostalo", govori Đoreski.
Boris Petrušić je naglasio da Hrvatska može graditi digitalnu suverenost uz globalne partnere poput Oracle-a, uz potpunu kontrolu nad podacima, lokalnu obradu i jaku enkripciju: "Sovereign cloud nije kompromis, već alat koji spaja skalabilnost i usklađenost s EU regulativom. Ključ su otvoreni standardi, portabilnost i lokalne kompetencije. Suradnjom države i industrije ubrzat ćemo inovacije, sigurnost i otpornost gospodarstva“, dok je Goran Đoreski, direktor tvrtke Digital Realty, dodao kako rastuća ograničenja uzrokovanima zagušenjem elektroenergetske mreže, dugi rokovi i stroža regulacija tradiocionalnih FLAP D hubova potiče investitore i operatere da usmjere rast prema srednjoj i istočnoj Europi u kojem Zagreb ističe kao jedinstveno pozicioniran digitalni koridor istok–zapad".
Goran Kruljac, Country Managerza IBM Hrvatska u svojem je izlaganju predstavio ključne odrednice digitalnog suvereniteta: “Digitalni suverenitet postaje strateški prioritet za organizacije suočene s rastućim geopolitičkim rizicima, regulatornim zahtjevima i ubrzanim uvođenjem umjetne inteligencije. Digitalni suverenitet nadilazi pitanje lokacije IT infrastrukture i podataka već obuhvaća operativnu, tehnološku, podatkovnu i AI kontrolu. Ugradnjom suvereniteta u sam dizajn cjelokupnog digitalnog okruženja, organizacije mogu osigurati punu kontrolu, otpornost, mogućnost revizije i transparentnost – uz istodobno poticanje inovacija i primjenu AI‑ja u velikom razmjeru“.
Sadržaj nastao u suradnji s AmCham-om
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....